OD UKUPNO prodanih 62.938 novih putničkih automobila lani u Hrvatskoj, samo je 23 posto ili 14.475 završilo kod građana - fizičkih osoba, a ostatak su kupile pravne osobe - država, ministarstva, rent a car kompanije, tvrtke, javna poduzeća itd., doznaje se iz agencije Promocija plus.

U Hrvatskoj je lani prodano 4,8 posto novih putničkih vozila više nego 2018. godine, dok je samo u prosincu prodano 4.022 novih automobila, što je rast od značajnih 66,7 posto u odnosu na prosinac 2018. godine, pokazali su podaci agencije Promocija plus.

Zanimljivo, samo u prosincu prošle godine najviše je prodano Fiatovih vozila, njih 609, što je deset puta više nego u studenome. Samo Fiata 500 u prosincu je prodano 304 komada. 

Direktor i vlasnik Promocije plus Agan Begić, agencije koja analizira prodaju vozila, rekao je za Hinu da su pravne osobe od lani prodanih 62.938 novih vozila kupile njih čak 77 posto, dok su samo 23 posto kupile fizičke osobe. Dakle, od 62.938 vozila tek ih je 14.475 otišlo građanima. S druge strane, pravnim je osobama - rent a car kompanijama, ministarstvima, državnim i javnim poduzećima, privatnim tvrtkama - otišlo 48.463 vozila.  

Godinu ranije, 2018., pravne su osobe kupile 74 posto ukupno prodanih novih putničkih vozila, a fizičke 26 posto. Tu statistika, kaže Begić, ide u krivom smjeru. 

Stvarno stanje drukčije od statistike

"Aktualni trošarinski sustav u Hrvatskoj ide na ruku uvozu rabljenih automobila. Hrvatska definitivno ima previsoke trošarine, među najvećima, ako ne i najveće u Europskoj uniji. To odbija kupce, a rezanje trošarina jedno je od glavnih rješenja ovakve situacije", kaže Begić. 

Prometni stručnjak Željko Marušić, pita koliko će kupljenih novih auta zaista i završiti na našim cestama. Naglašava da statistike o prodaji novih vozila ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.   

Marušić, recimo, smatra da oko 25.000 novih vozila godišnje kupuju rent a car tvrtke, od čega oko 16.000 vozila ide u indirektni "reeksport", a da tomu treba pridodati i oko 5.000 vozila koji idu u direktni reeksport. 

"Nova vozila koja kupuju rent a car tvrtke bit će na cestama par mjeseci, a onda idu u ponovnu prodaju kao rabljena. 'Običnih' građana koji su lani kupili novi auto jako je malo", kaže Marušić. 

S druge strane, u Hrvatsku je 2018. iz zemalja EU-a uneseno 80.000 polovnih auta prosječne starosti 7,18 godina (što nije dobra brojka, ali je dobra ako je, recimo, uspoređujemo s brojkama iz Bugarske gdje je prosječna starost unesenih automobila oko 19 godina). Hrvatski građani pritom najviše unose odnosno uvoze (unos je iz zemalja EU-a, uvoz iz svih ostalih zemalja) dizelaše, takvih je spomenute godine bilo čak 87 posto. Ne treba, međutim, zaboraviti da se razvijena Europa sve više rješava vozila na dizelski pogon, pogotovo starijih godišta.  

Hrvati voze stare automobile

Zabrinjava i podatak da je prosječna starost automobila u Hrvatskoj 12,6 godina za M1 kategoriju, motorna vozila za prijevoz putnika s najviše osam sjedala, plus vozačko. Štoviše, prosječna starost cijeloga hrvatskoga voznog parka je 14,6 godina (podatak za 2018.).

Prošle je godine na čak 628.267 vozila otkriven neki neispravan dio tijekom redovnog tehničkog pregleda. Najčešće se kvar odnosio na kočioni sustav, sustav za osvjetljavanje ili signalizaciju, te osovine, kotače, gume i ovjes. 

Marušić stoga misli da bi država trebala stimulirati kupnju novih vozila, a da se sada događa suprotno.

"Kupovina novog auta velika je avantura, nova su vozila preopterećena porezima i onda ljudi, kada vide da će ih to puno stajati, radije uvezu polovno vozilo iz inozemstva. Zato imamo tako star i nesiguran vozni park i puno mrtvih na cestama. Turski harač bio je kamilica u usporedbi s današnjim porezima za kupnju novog auta. Nadalje, polovna vozila najčešće se servisiraju na crno, po garažama susjeda, a ne u ovlaštenim servisima pa i u tom dijelu država gubi svoj dio. Sve se radi krivo", izjavio je Marušić.

Rješenje vidi u stimuliranju kupovine novih vozila tako da se, recimo, na vozila koja imaju 5 zvjezdica iz testa sigurnosti plaća samo 50 posto posebnog poreza (trošarine), a da se na vozila s autonomnim kočenjem uopće ne plaća taj porez, ali ni godišnji, koji se plaća prilikom registracije vozila.