PANDEMIJA koronavirusa se unutar nekoliko mjeseci proširila na više od 190 zemalja diljem svijeta, a do sada je odnijela najmanje 290.000 života.

Međutim, pojavila se zabrinutost da broj prijavljenih smrtnih slučajeva ne odražava stvarno stanje smrtnosti od covida-19 i da je broj žrtava zapravo mnogo veći. Financial Times (FT) prikupio je i analizirao podatke o višku umrlih diljem svijeta, odnosno broju smrtnih slučajeva koji je viši od prosjeka za to vremensko razdoblje, i ustanovio da je broj umrlih u nekim zemljama veći za 50 posto nego inače.

Metoda utvrđivanja broja umrlih od neke zarazne bolesti putem izračuna viška smrtnosti nije neuobičajena i treba se shvatiti vrlo ozbiljno. Dapače, ona se redovito koristi pri godišnjem izračunu smrtnih slučajeva uzrokovanih gripom. Kada Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) daje procjenu da od sezonske gripe u svijetu godišnje umre između 250.000 i 650.000 ljudi, valja znati da se ona ne temelji na prijavljenom broju ljudi za koje su liječnici pouzdano utvrdili da je gripa bila uzrok njihove smrti.

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za Index je nedavno objasnio da se takve procjene temelje na razlici između broja ljudi koji bi inače umrli u toj sezoni i stvarnog ukupnog broja smrti u istom razdoblju.

>> Koliko ljudi umire inače, a koliko u pandemiji korone?

"Pravi broj umrlih od gripe se nikad službeno ne registrira"

"Smrt od gripe se, nažalost, događa svake sezone i uglavnom umiru osobe oslabljenog imunosnog sustava koje razviju komplikacije, prvenstveno upalu pluća, i osobe s kroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, ponajviše osobe starije životne dobi", kaže Kolarić.

"Pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira iz više razloga. Primjerice, kod umrle osobe ponekad se ne posumnja na gripu kao mogući uzrok smrti, ne uzmu se na vrijeme uzorci za testiranje ili se iz nekog drugog razloga umrle ne testira na gripu. Zbog toga se pri procjenama utjecaja gripe na zdravlje stanovništva i smrtnost koristi termin 'višak smrtnosti u sezoni gripe, odnosno zimi', kojim se označava procjena broja oboljelih koji umru, a smrt je povezana s gripom, dok se zapravo za većinu nikada ne dozna da je gripa doprinijela smrti", tumači naš epidemiolog.

Za zemlju s brojem stanovništva poput Hrvatske procjenjuje se da se taj višak smrtnosti u sezoni gripe kreće od 125 do 550 osoba godišnje, ovisno o intenzitetu bolesti i pogođenosti cjepiva. To znači da se procjenjuje kako u sezoni gripe u tjednima kada je njezina aktivnost povećana, umire otprilike 2% do 10% više ljudi. Kako smo mi populacija s visokim udjelom stanovništva starije životne dobi - među prvih deset u svijetu po udjelu osoba starijih od 65 - u doba gripe u toj se populaciji značajno povećava smrtnost od upala pluća, kardiovaskularnih bolesti, komplikacija šećerne bolesti itd.

U nekim zemljama i 490% više umrlih nego inače

Prema analizi FT-a o višku broja umrlih u raznim zemljama svijeta od siječnja do ožujka, travnja ili početka svibnja vidljivo je da je najveći višak umrlih zabilježen u onim područjima i regijama koje su najteže pogođene pandemijom koronavirusa.

U provinciji Guayas u Ekvadoru od početka ožujka umrlo je 10.000 više ljudi nego što je to uobičajeno, što je povećanje za više od 300 posto. U Londonu je zabilježena dvostruko veća ukupna smrtnost, a ukupni broj smrtnih slučajeva u New Yorku je od sredine ožujka četiri puta viši nego inače.

Kada pogledamo tablice FT-a, vidimo da je u Britaniji od ožujka do svibnja umrlo 50.000 ljudi više nego inače (porast za 61%), u Belgiji od ožujka do kraja travnja 8000 više (+66%), Francuskoj 22.100 ljudi više (+31%), Španjolskoj 32.000 ljudi više (+60%), a u gradu New Yorku 11.500 ljudi više (+408%). Regija oko talijanskog grada Bergama zabilježila je najgori rast smrtnosti na međunarodnoj razini, s 496% porasta smrtnih slučajeva iznad normalnih razina.

S druge strane, u zemljama koje su slabije pogođene pandemijom zabilježen je relativno nizak višak smrtnosti. Tako je u Danskoj od siječnja do kraja travnja umrlo 200 ljudi više nego što je uobičajeno za to razdoblje (+6%), a u Njemačkoj 4800 više (+6%).

Ako usporedimo službeni broj umrlih od covida-19 s viškom smrtnih slučajeva, primijetit ćemo da se oni u nekim zemljama ne podudaraju, što sugerira da bi broj umrlih od novog soja koronavirusa mogao biti puno veći.

Tako je u Britaniji u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno 50.000 viška smrtnih slučajeva, dok je službeni broj umrlih od covida-19 oko 33.000. U Španjolskoj je umrlo 32.000 ljudi više nego inače, a covidu-19 je za sada pripisano 27.000 smrtnih slučajeva. U provinciji Guayas u Ekvadoru između 1. ožujka i 15. travnja prijavljeno je samo 245 smrtnih slučajeva vezanih za covid-19, ali podaci o ukupnoj smrtnosti pokazuju da je tada umrlo oko 10.000 više ljudi nego što je tipično za to razdoblje.

U nekim drugim zemljama, poput Belgije, službeni broj umrlih od covida-19 podudara se s utvrđenim viškom umrlih.

Velik broj umrlih u domovima za starije

Reuters je nedavno objavio sličnu analizu koja je uspoređivala višak broja umrlih u britanskim domovima za starije s potvrđenim smrtnim slučajevima od pandemije koronavirusa.

U osam tjedana do 1. svibnja u domovima za starije u Engleskoj i Walesu ukupno je od svih uzroka umrlo 37.627 ljudi, po podacima Nacionalnog ureda za statistiku (ONS). Na temelju usporedbe s prosječnim tjednim brojem smrtnih slučajeva u istom razdoblju tijekom posljednjih pet godina agencija Reuters je izračunala da je u Engleskoj i Walesu ove godine bilo 19.900 smrtnih slučajeva više nego što je to uobičajeno.