EUROPSKI parlament proveo je veliko istraživanje na uzorku od skoro 22 tisuće građana Europske unije o "javnom mnijenju u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom", a rezultati pokazuju da je 6 od 10 građana EU doživjelo financijske poteškoće u pandemiji. Također, većina građana EU je nezadovoljna reakcijom Unije te smatra da bi ona ubuduće trebala imati veće ovlasti u borbi protiv pandemije.

Istraživanje je provedeno online od 23. travnja od 1. svibnja u 21 članici EU, među kojima je i Hrvatska. Istraživanjem nisu obuhvaćene baltičke republike, Malta, Cipar i Luksemburg, a treba napomenuti da je većina ispitanika stara između 16 i 64 godine, s tim da su u nekim članicama ispitanici imali između 16 i 54 godine. Reprezentativnost na nacionalnom nivou je osigurana rodnim, regionalnim i dobnim kvotama. 

Veće ovlasti za EU?

Zanimljivo je što više od dvije trećine ispitanika, čak 69 posto, smatra da Europska unija treba dobiti veće ovlasti za upravljanje ovakvim krizama. 

No među pojedinim članicama postoje značajne razlike u vezi s tim. Veće ovlasti za EU traži 87 posto ispitanika iz Portugala, 81 posto iz Irske, 79 posto iz Bugarske, 78 posto iz Rumunjske i 77 posto iz Italije i Grčke. Nasuprot njima su tri članice iz kojih je najmanji postotak ispitanika za veće ovlasti Unije u krizi, a to su Hrvatska (51 posto), Švedska (48 posto) i Češka (43 posto).

Euroskeptična Hrvatska

Hrvatska se tako pokazala prilično euroskeptičnom jer jedva nešto više od polovine ispitanika podržava veće ovlasti EU u pandemijama i krizama.

Najviše ispitanika (55 posto) smatra da prioritet EU treba biti da svim članicama osigura medicinske zalihe i opremu potrebnu za borbu protiv pandemije, a nakon toga je želja da se EU više uključi u raspodjelu sredstava za pronalaženje cjepiva protiv covida-19 (38 posto) i direktnu financijsku pomoć članicama (33 posto).

Problem solidarnosti

57 posto ispitanika nije zadovoljno solidarnošću koja je pokazana u pandemiji među članicama Unije, s tim da je najveće nezadovoljstvo u Italiji (samo 16 posto ispitanika misli da se EU pokazala solidarnom), pa u Španjolskoj (21 posto) i Grčkoj (22 posto). Značajan nivo nezadovoljstva zabilježen je i u Austriji i Bugarskoj. 

Hrvatska je u ovom slučaju u sredini, s 41 posto onih koji misle da je EU pokazala odgovarajuću solidarnost, a taj postotak dijeli s Njemačkom i Rumunjskom. Irci su pak najzadovoljniji, s 59 posto.

Teške ekonomske posljedice

Kada je riječ o ekonomskim problemima, njih je od početka pandemije iskusilo 58 posto ispitanika, više od polovine. 30 posto ispitanika je izgubilo očekivane prihode, 23 posto je postalo nezaposleno, 21 posto je moralo trošiti ušteđevinu da bi preživjelo, a 14 posto ispitanika je imalo problema s plaćanjem stanarine, kredita i računa. 9 posto se pak našlo u situaciji da se ne može redovito prehranjivati, a 3 posto je bankrotiralo.

S druge strane, 38 posto ispitanika kaže da im pandemija nije izazvala nikakve financijske probleme.

Tu je znakovita i podjela po državama članicama. Najviše financijskih problema je pandemija izazvala ljudima u Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, a najmanje u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Finskoj. U Danskoj je čak 66 posto ispitanika odgovorilo da nije imalo financijskih problema u pandemiji.

Pogledajte cijelo istraživanje:

Istraživanje o stavovima gr... by Index.hr on Scribd

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.