PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković izjavio je da okvir za obnovu Zagreba i okolice mora biti dugoročan i održiv, uz postizanje što je moguće šireg konsenzusa, ističući da se radi na tome da zakon o obnovi bude jedan od prvih koje će sabor usvojiti nakon parlamentarnih izbora.

Plenković je to izjavio na skupu dionika u procesu obnove zgrada oštećenih u potresu, posvećenog povezivanju, uzajamnom predstavljanju i suradnji znanosti i gospodarstva u obnovi tih zgrada, održanom na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, koji je s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) organizirao konferenciju.

Predsjednik vlade Andrej Plenković podsjetio je da je vlada za obnovu grada Zagreba i okolice pripremila prijedlog zakona. Njegov nacrt je prošao javnu raspravu, u sklopu koje je stigla ukupno 391 primjedba, za koje premijer kaže da su vrlo kvalitetne, a mahom dolaze od stručne javnosti - građevinara, urbanista, arhitekata, povjesničara umjetnosti, pravnika i sl.

Ističe da se radi na tome da zakon o obnovi bude jedan od prvih koje će sabor usvojiti nakon parlamentarnih izbora. Apelira i na postizanje što šireg konsenzusa, ističući da obnova nije tema jedne stranke ili samo središnje ili gradske vlasti.

"Ovo mora biti okvir koji će biti dugoročan, održiv, transparentan, jasan te koji će omogućiti kvalitetnu i smislenu obnovu grada", rekao je Plenković.

Ocjenjuje i da je situacija s obnovom i prekretnica, u smislu da svi oni koji su stručni - prije svega arhitekti, urbanisti i građevinari - osmisle što se nakon potresa može učiniti boljim i kvalitetnijim kada je riječ o povijesnoj jezgri Zagreba.

"Raditi ovakav zakon da ga se donese u nekakvoj super hitnoj proceduri, bez javne rasprave, bilo bi duboko i fundamentalno pogrešno. U to sam čvrsto uvjeren", izjavio je Plenković, apostrofirajući i intenzivan aktivizam pojedinih ljudi u političkoj oporbi koji pojednostavljuju okvire izrade zakona.

Potres u Zagrebu i poplava u Gunji nisu isto

Napominje da se nemamo pravo igrati situacijom koju još nismo doživjeli, dodajući da, uz sve poštovanje, nije isto ako se dogodila poplava u Gunji ili ako je potres pogodio glavni grad.

"Glavni grad, sa svojom povijesnom jezgrom, koji ima baštinsku vrijednost, s više od 25 tisuća zgrada koje su oštećene, to jednostavno nije isto", ustvrdio je predsjednik vlade.

Ocjenjuje i da u javnosti postoji nerazumijevanje o donatorskim konferencijama u sklopu EU. Pojašnjava da donatorskih konferencija, u kontekstu situacija prirodnih nepogoda, u načelu nema za članice, već ih Unija, zajedno s drugim međunarodnim partnerima, organizira za treće zemlje, dok za svoje članice koristi sredstva iz fonda solidarnosti.

Ukupna šteta od potresa 86 milijardi kuna

Metodologijom Svjetske banke, koja je i međunarodno verificirana, ustanovljeno je da ukupna šteta nakon potresa iznosi čak 86 milijardi kuna, što je 60 posto godišnjeg državnog proračuna, ističe Plenković.

Kada je riječ o izvorima financiranja za obnovu grada, podsjeća da je već potpisan zajam sa Svjetskom bankom od 200 milijuna dolara namijenjen obnovi zdravstvene i obrazovne infrastrukture, a podnesen je i zahtjev za sredstva iz europskog fonda solidarnosti, od kojeg se očekuje oko 600 milijuna eura.

Plenković kaže da se nastoje iznaći i druga sredstva međunarodnog financiranja, u kontekstu i budućeg višegodišnjeg financijskog okvira, kao i instrumenta "EU sljedeće generacije", od kojih se ukupno računa na oko 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina.

Rebalansom proračuna 141 milijun kuna za interventne popravke

Plenković je podsjetio da je vlada rebalansom proračuna osigurala 141 milijun kuna za interventne mjere popravka krovišta, zabatnih zidova, dimnjaka, dizala, kondenzacijskih bojlera.

Također, osigurana su sredstva za plaćanje najamnine za one koji zbog oštećenja nisu u mogućnosti boraviti u svojim kućama i stanovima, a plaćaju se i kompletni troškovi privremenog smještaja građana u Studentskom domu Cvjetno naselje, koji mjesečno iznose od 2,5 do 3 milijuna kuna.

Plenković je uputio zahvalu svim službama, od zdravstvenih, do civilne zaštite, vatrogasaca, policije i vojske, kao i brojnim volonterima koji su se angažirali na raščišćavanju oštećenja.

"Iznad svega, jedno veliko hvala svim građanima Zagreba, koji su i u ovoj situaciji pokazali jednu ogromnu solidarnost, veliko srce i želju da svi zajedno, u kontekstu ove pandemije koronavirusa, iznađemo rješenja za obnovu grada Zagreba", izjavio je Plenković.

Potpisan sporazum između Građevinskog fakulteta i HGK

Na skupu je potpisan sporazum o suradnji između zagrebačkog Građevinskog fakulteta i HGK koji, kako je rečeno, predstavlja formalizaciju dosadašnjeg partnerstva, kao i zalog za proširenje suradnje.

Predsjednik HGK Luka Burilović izjavio je da se sporazum odnosi i na dugoročnu suradnju, ali je vezan i uz obnovu Zagreba. Želja je, kaže Burilović, povezivanje kako bi stručni mladi ljudi s fakulteta odrađivali praktički dio nastave u tvrtkama koje su članice HGK, ističući da je povezivanje akademske zajednice i gospodarstva neophodno.

Ističe i važnost uključivanja domaće industrije u proces obnove Zagreba, kao i pružanje šanse domaćim projektantima i dobavljačima, pri čemu napominje da je HGK izradio hrvatski katalog usluga, koji se pri obnovi može konzultirati u odabiru materijala i sl.

Dekan Građevinskoga fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić apostrofirao je brojne segmente u kojima je taj fakultet pružio pomoć nakon potresa, od angažmana volontera za procjenu upotrebljivosti zgrada i pripreme dokumentacije za prijavu na europski fond solidarnosti do izrade procjene troškova obnove.

Lakušić je ustvrdio i da razvojni projekti neke države mogu biti samo oni koji uključuju domaće inženjere, operativu i domaći proizvod.

Također, izvijestio je i da im HGK pomaže u transferu nove tehnologije na zahtjevno rusko tržište.