GOTOVO svaki drugi Hrvat prošle si godine nije mogao priuštiti tjedan dana plaćenog odmora izvan mjesta prebivališta, pokazuju podaci eurostatističara.

Prema tim podacima, čak 48,4 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina nije moglo otići na ljetovanje jer za to nije imalo novaca. Gore od Hrvatske po tome su u EU plasirane jedino Rumunjska, u kojoj si više od 54 posto građana nije moglo priuštiti tjedan dana odmora izvan mjesta prebivališta, i Grčka, u kojoj preko 49 posto građana nije moglo otići na ljetovanje, pokazuju podaci Eurostata. 

Čak i u Bugarskoj više građana nego u Hrvatskoj može si priuštiti ljetovanje 

Čak i u Bugarskoj manji je broj onih koji si u 2019. godini nisu mogli priuštiti tjedan dana odmora u odnosu na Hrvatsku. Naime, kako pokazuju podaci eurostatističara, lani si nešto više od trećine Bugara, ili 35,5 posto njih, nije moglo platiti tjedan odmora izvan prebivališta.

S druge strane, u susjednoj Sloveniji na plaćeni godišnji odmor nije mogao tek svaki peti građanin, odnosno njih 19,4 posto. Najmanje problema s uplatom jednotjednog aranžmana za odmor imali su Šveđani: u toj skandinavskoj članici EU tek svaki deseti građanin nije si mogao financijski priuštiti jednotjedni odmor.

Hrvatskoj pritom slabu utjehu mogu predstavljati podaci Eurostata po kojima si i velik broj Grka i Talijana - dakle, građana razvijenijih država od Hrvatske - također lani nisu mogli priuštiti tjedan dana plaćenog godišnjeg odmora. Inače, na razini EU u cjelini prošle si godine tjedan plaćenog godišnjeg odmora nije moglo priuštiti oko 29 posto građana.   

Situaciju nam spašavaju vikendice i "rodbina i prijatelji" na moru

Unatoč svemu, domaći turizam i dalje je značajna stavka u ukupnom hrvatskom turizmu. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je lani bilo nešto više od 2,2 milijuna domaćih turista, što je oko 11 posto ukupnog broja gostiju. Domaći su turisti ostvarili nešto manje od 7,1 milijun noćenja, ili oko osam posto ukupnog broja noćenja svih turista. 
Iako se svi ovi podaci ne mogu smatrati potpuno vjerodostojnima, budući da znatan broj Hrvata posjeduje vikendice u kojima neprijavljeno provodi godišnje odmore, ili ima "rodbinu i prijatelje" na moru, oni su jedan od pokazatelja, upozoravaju ekonomisti, loše socijalne slike zemlje.

"Mi i inače po razini životnog standarda tonemo prema dnu EU. Problem je visoka zaduženost stanovništva, razmjerno mala primanja i manji rast plaća od očekivanja", kaže za Index Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. 

Slaba kupovna moć

"I ova statistika odraz je ekonomske slike Hrvatske, gdje je vidljivo kolika je naša kupovna moć u odnosu na druge zemlje", ocjenjuje za Index financijski savjetnik Vjeko Peretić. 

No, dodaje Peretić, u stvarnosti je vjerojatno nešto manji broj Hrvata koji si ne mogu priuštiti sedmodnevni godišnji odmor, budući da mnogi naši sugrađani često imaju "nekog svog na moru", što ipak nije slučaj u većem postotku u ostatku EU.

Koronakriza dodatno će srušiti standard građana

Koronakriza koja će obilježiti ovu godinu, upozoravaju eurostatističari, mogla bi dodatno zakomplicirati stvari. Prije svega, kriza izazvana pandemijom koronavirusa bacila je turizam na koljena, i to u cijelom svijetu. Nadalje, u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama, već je počela lavina otkaza i smanjivanja plaća, posljedica čega će biti dodatno osiromašenje građana. Tu, ističe Jurčić, neće puno pomoći ni reklamne kampanje da se ljetuje u vlastitoj zemlji.

"Ljude na godišnji odmor ipak ne vuče reklama nego raspoloživi dohodak", ističe naš sugovornik.

Ipak, činjenica da velik broj Hrvata posjeduje vikendice na moru donekle će ublažiti pad turizma. Pomoći će i smanjenje cijena dijela smještaja.

I Peretić upozorava da će nas koronakriza, kao uostalom i druge zemlje, baciti unatrag. No, dodaje, kod jačih se ekonomija očekuje i brži oporavak. Sadašnje procjene ekonomista govore da bi se hrvatsko gospodarstvo na razinu prije koronakrize moglo vratiti najranije 2022. godine.