VLADA je u petak saboru na potvrdu poslala ugovore o tri zajma s međunarodnim financijskim institucijama čija je ukupna vrijednost gotovo 660 milijuna eura, a riječ je o zajmovima Svjetske banke i Razvojne banke Vijeća Europe namijenjenim odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom covida-19, obnovi nakon potresa i jačanju zdravstva.

S prve sjednice u novom mandatu vlada je saboru poslala zakonske prijedloge kojima bi se potvrdila dva ugovora o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetska banka) - za odgovor na krizu i podršku oporavku koji je vrijedan 275,9 milijuna eura te za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, u vrijednosti 183,9 milijuna eura. 

Vlada je početkom lipnja prihvatila izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje ta dva zajma, krajem lipnja ih je odobrio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke, a ugovori su potpisani početkom srpnja.

Ministar Marić: Oba kredita vrlo povoljna

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić kaže kako su uvjeti za oba zajma isti i vrlo povoljni - otplata na 14,5 godina, uz poček od pet godina, te promjenjiva kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor plus 0,75 posto fiksne kamatne marže. 

Zajmom Svjetske banke za odgovor na krizu i podršku oporavku, čija je vrijednost 275,9 milijuna eura, podržavaju se mjere vlade za ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom covida-19, kao i za postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog oporavka.

Zajam od 183,9 milijuna eura za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva omogućit će podršku u obnovi nakon potresa u Zagrebu i okolici i unaprijediti institucionalni kapacitete za obnovu i ojačati nacionalni sustave za pripravnost javnog zdravstva.

Projekt uključuje uspostavljanje institucionalnog i koordinacijskog kapaciteta za planiranje i provedbu otporne sanacije i obnove javnih zgrada oštećenih potresom, olakšavanje brze, ponovne uspostave ključnih zdravstvenih i obrazovnih usluga nakon potresa te jačanje ključnih kapaciteta sustava pripravnosti javnog zdravstva i zdravstvene zaštite za prevenciju i učinkoviti nadzor izbijanja zaraznih bolesti u budućnosti, napominje Marić.

Saboru na potvrdu i okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe

Vlada je na potvrdu saboru uputila i okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe za Projekt LD 2056 (2020) - Podrška mjerama u Republici Hrvatskoj, povezanih s pandemijom bolesti covid-19 - instrument financiranja javnog sektora.

Riječ je o zajmu od 200 milijuna eura, a njime se osiguravaju sredstva za suočavanje s izvanrednim situacijama u kontekstu pandemije covida-19 radi prevladavanja izazova u sektoru zdravstva kao i radi ublažavanja ekonomskog šoka, pojasnio je Marić.

I uvjeti tog zajma su, ističe ministar financija, vrlo povoljni - rok otplate je do 12 godina, uz tri godine počeka te uz fiksnu kamatnu stopu od 0,24 posto ili promjenjivu utemeljenu na šestomjesečnom Euriboru plus 0,36 posto fiksne kamatne marže.

Zajam će se koristiti za financiranje mjera za smanjenje širenja zaraze te posljedica pandemije, očuvanje široke dostupnosti medicinskih usluga, osiguravanje potrebnih farmaceutskih proizvoda, medicinskih potrepština i zaštitne opreme kao i radi podrške kontinuitetu pružanja javnih usluga jedinica lokalne i područne samouprave koje su slijedom donesenih mjera suočene s padom prihoda uslijed otpisa i odgode te obročnog plaćanja poreza na dohodak i prireza, objašnjava Marić.

Paneuropski jamstveni fond - potencijalni iznos za hrvatske tvrtke 800 milijuna eura

Vlada je odlučila pokrenuti i postupak za sklapanje Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na covid-19, u okviru kojega bi hrvatski doprinos bio oko 107 milijuna eura, dok bi potencijalni iznos za hrvatske tvrtke, posebno mala i srednja poduzeća, bio oko 800 milijuna eura. 

Fond je nastao kao odgovor na covid-19 krizu te je dio paketa mjera u iznosu od 540 milijardi eura dogovorenih na razini europskog Vijeća za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te državama europski stabilizacijski mehanizam (ESM), objašnjava Marić.

Cilj je fonda odgovoriti na gospodarski učinak izbijanja pandemije covida-19 osiguravajući da prihvatljivi subjekti, ponajprije mali i srednji poduzetnici u državama članicama Europske unije imaju dovoljnu raspoloživu likvidnost i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju. 

Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura, a formira se na temelju jamstava država članica, dok će kratkoročnu likvidnost osigurati EIB. Takva jamstva, objašnjava Marić, pokrivaju gubitke i povezane troškove nastale u provedbi operacija. 

Procjenjuje se da će fond mobilizirati dodatna ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura.

Fondom će upravljati EIB, a svaka država odgovara za gubitke i ostale troškove u sklopu operacija EIB-a i europskog investicijskog fonda maksimalno do razine svog udjela u jamstvenom fondu. 

Sukladno udjelu RH u ukupno upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza RH tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, kaže ministar financija. 

"Uzme li se u obzir da je potencijalna obveza Hrvatske u fondu 106,7 milijuna eura, analogijom našeg participiranja u ukupnom jamstvenom fondu, može se reći da je iznos potencijala za Hrvatsku negdje oko 800 milijuna eura", rekao je Marić napominjući kako to naravno ovisi i o iskoristivosti sredstava drugih zemalja članica.

Jamstvenim fondom šire se postojeći financijski kapaciteti EIB grupe za jačanje likvidnosti i kratkoročni obrtni kapital koji se plasiraju krajnjim klijentima izravno putem EIB-a te EIF-a te neizravno putem postojećih kanala financijskih posrednika, nacionalne razvojne banke, odnosno u našem slučaju HBOR-a, pojasnio je Marić.

Prihvatljive operacije bit će prvenstveno posredovane operacije privatnog sektora, ali mogu uključivati izravne i posredovane operacije usmjerene na trgovačka društva i subjekte javnog sektora u području zdravstva i zdravstvenih istraživanja ili pružanja ključnih usluga vezanih uz zdravstvenu krizu.

Instrumenti EIB grupe u okviru fonda bit će jamstva, zajmovi, vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, kupnja vrijednosnih papira, osiguranih imovina i slično.

"Sudjelovanjem u fondu omogućit će se gospodarstvu, posebice malim i srednjim poduzećima koja su značajno pogođena krizom, pristup dodatnim kapacitetima EIB grupe u sklopu izvanredne financijske pomoći u okolnostima pandemije", rekao je Marić.