PREMA anketi Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), za svega 12,7 posto liječnika isplaćen je dug zbog neobračunatih prekovremenih sati na temelju pravomoćne sudske presude, dok 55 posto ispitanika još čeka na isplatu iako su primili pravomoćnu presudu.

U anketi HUBOL-a u kolovozu sudjelovalo je 713 liječnika, među kojima su njih više od 90 posto bolnički specijalisti, a zbog neispravnog obračuna i isplate prekovremenog rada od 2014. tužbu je podiglo 67,7 posto ispitanika.

Prvostupanjsku sudsku presudu primilo je 40 posto anketiranih liječnika, dok 34 posto još nije. Drugostupanjsku pravomoćnu presudu primilo je 22 posto, dok je 51 posto ispitanika još u očekivanju presude.

Za oko 15 posto liječnika prvostupanjskom presudom dosuđeno je između 20.000 i 40.000 kuna, njih oko 10 posto očekuje između 40.000 i 60.000 kuna, a devet posto između 80.000 i 100.000 kuna.

Nakon pravomoćne sudske presude propisana je obveza isplate kroz osam dana od nastupa pravomoćnosti. No, u velikoj većini slučajeva taj rok je prošao, pa presude podliježu zakonskim kamatama koje, baš kao i iznos pravomoćne sudske presude, čekaju isplatu iz okvira bolničkih limita HZZO-a namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata, redovnim isplatama plaća zdravstvenim djelatnicima i podmirenju drugih redovnih troškova poslovanja. 

Pravorijek o neispravnom obračunu plaća dao i Vrhovni sud 

U HUBOL-u zaključuju kako za hrvatske liječnike nema novaca, dok istodobno "naši susjedi u kriznom korona-razdoblju bilježe povišice uslijed žrtvi i napora u suzbijanju epidemije".

Stoga je vrijeme za isplatu dugova liječnicima koje su poslodavci godinama stvarali neispravnim obračunom plaća, o čemu je pravorijek krajem prošle godine dao i Vrhovni sud, a potom i čitav niz drugostupanjskih županijskih sudova.

Prema informacijama Hrvatskog liječničkog sindikata, sve je više pravomoćnih sudskih presuda u korist liječnika zbog neadekvatnog obračuna prekovremenog rada, no većina zdravstvenih ustanova odbija im isplatiti dosuđene dugove pa su svoj novac prisiljeni od bolnica naplatiti putem ovrha.

Procjenjuje se da je ukupni dug liječnicima za prekovremeni rad u proteklih sedam godina dosegnuo između jedne i 1,5 milijarde kuna s kamatama i sudskim troškovima.

S druge strane, ministar zdravstva Vili Beroš poručuje kako slijedom donesenih pravomoćnih presuda Ministarstvo zdravstva mora zajedno s Ministarstvom financija izraditi plan isplate razlike iznosa radnicima za prekovremene sate, s obzirom na to da se radi o visokom ukupnom iznosu.