MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek (HDZ) još od 2017. godine, dakle maltene od početka svojeg prvog mandata, najavljuje da će iz njenog resora doći novi prijedlog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).

U skladu s tempom rada Ministarstva kulture trebalo je čekati do studenog 2020. godine da se taj prijedlog nađe na vladi te bude upućen u redovnu saborsku proceduru.

Znakovito je da je Obuljen Koržinek javnu raspravu o nacrtu Zakona zaključila još u veljači ove godine, ali onda je došla pandemija koronavirusa, kao i parlamentarni izbori, pa je trebalo čak devet mjeseci da stotinjak stranica teksta novog prijedloga dođe od Runjaninove 2 do Markovog trga.

Zakon odjednom postao aktualan nakon napada na Markov trg

U međuvremenu je HDZ pobijedio na izborima, a Obuljen Koržinek je pak postala šefica Ministarstva kulture i medija, nakon što je starom nazivu resora eksplicitno dodano ono što je uvijek i bilo dio zadaće ekipe iz ministarstva - medijska politika.

>> Obuljen Koržinek je sad i ministrica medija. Misli da su novinari pravno zaštićeni

>> Obuljen Koržinek: U medijima prečesto imamo neimenovane izvore

Također, u međuvremenu se dogodio i napad kalašnjikovom 22-godišnjeg Danijela Bezuka na Markov trg, za koji je premijer Andrej Plenković između ostaloga optužio i proces desničarske radikalizacije društva koja se provodi i na internetu, a ubrzo nakon toga je Obuljen Koržinek izvukla iz ladice prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima, u kojem se napose internetskim portalima želi zagorčati život i to - zbog komentara čitatelja ispod članaka.

U članku 93. prijedloga Zakona o elektroničkim medijima predlaže se "odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik". To znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Kazna je od 100 tisuća do milijun kuna.

>> Po logici ministrice kulture možemo kažnjavati i vlasnike zgrada na kojima piše "U"

Nemušta objašnjenja HDZ-ove ministrice

Ministrica kulture i medija u tome ne vidi nikakav problem, kako je nedavno objasnila na HTV-u u emisiji Otvoreno.

"Bilo je pet komentara u javnoj raspravi na taj članak, od toga su tri bila afirmativna, dva su problematizirala tu odredbu. Ništa se revolucionarno nije dogodilo, osim što je eksplicitnije napisano da su nakladnici odgovorni za taj sadržaj", rekla je.

Obuljen Koržinek rekla je da su se dogodile zlonamjerna zamjena teza i optužba za cenzuru, napomenuvši da Zakon izrijekom u uvodnim člancima zabranjuje cenzuru te da postoje i presude Europskog suda za ljudska prava koje ne izuzimaju od odgovornosti nakladnike ako se pojavi ono što kolokvijalno nazivamo govor mržnje.

"Govor mržnje kao takav ne postoji, on ne postoji ni u Kaznenom zakonu ni u medijskim zakonima. Mi kolokvijalno jedan zbir različitih kaznenih djela nazivamo govorom mržnje", dodala je Obuljen Koržinek, čisto da da stvari budu još nejasnije.

Protiv ekstremizma bori se ministrica koja je više od milijun kuna dala ekstremnom portalu

Na nacrt prijedloga ZEM-a tijekom javnog savjetovanja, koje je završilo u ožujku ove godine, upućeno je više od 600 prijedloga i primjedbi medijskih nakladnika i druge zainteresirane javnosti, a ministrica Obuljen Koržinek je izjavila kako je Ministarstvo prihvatilo "veliki dio primjedbi" iz javne rasprave. Ipak, teško se može reći da je prijedlog novog ZEM-a izazvao oduševljenje među onima kojima se on bavi. Uostalom, savjetovanje se provodilo na početku pandemije koronavirusa, koja je bila tema broj jedan u javnosti, pa se nije baš obratila pozornost na implikacije novog Zakona.

Cijela je situacija naročito cinična ako se podsjetimo da je ministrica kulture europski novac, i to više od milijun kuna, nedavno dodijelila jednom filoustaškom, ekstremno desnom portalu, a sada se odjednom preko komentara ispod članaka ide žustro boriti protiv porasta ekstremizma u hrvatskom društvu.

>> Milijun kuna javnog novca dodijeljeno opskurnom ekstremističkom portalu

>> Index Istrage doznaju: Stotine tisuća naših kuna podijeljene su tek osnovanim firmama

Odvjetnica Vanja Jurić: Prijedlog Zakona pun mana i ne donosi poboljšanja

Da bi se veliki utjecaj novog zakona mogao bolje razumjeti treba reći da na području Republike Hrvatske uz Hrvatsku radioteleviziju danas djeluje 26 televizijskih nakladnika koji emitiraju 29 programa te 138 radijskih nakladnika koji emitiraju 149 programa, dok je broj pružatelja elektroničkih publikacija narastao s 276 na 336 elektroničkih publikacija. Također djeluje i 59 pružatelja medijskih usluga koji emitiraju putem satelita, kabela i interneta s 96 programa te 12 pružatelja usluga na zahtjev s 14 usluga.

Pokušali smo razjasniti prijepore s prijedlogom Zakona o elektroničkim medijima koji gura Ministarstvo kulture i medija u razgovoru s odvjetnicom Vanjom Jurić, specijaliziranoj za medijsko pravo. Jurić između ostaloga zastupa Index i Indexove novinare na sudu.

Za početak smo Vanju Jurić pitali je li uopće bio potreban novi zakon.

"Novi je Zakon o elektroničkim medijima potreban radi toga što je važeći, koji je donesen 2009. godine, zastario i trebalo ga je uskladiti s razvojem tehnologija, novih medija i sl. Također, hrvatsko zakonodavstvo u tom dijelu trebalo je uskladiti s europskim zakonodavstvom, odnosno Direktivom koja se odnosi na audiovizualne medijske usluge", kaže ova odvjetnica.

Po njenom mišljenju, prijedlog Zakona koji je iznjedrilo Ministarstvo kulture i medija "ima dosta mana i ne vidim da donosi značajna poboljšanja". 

Dapače, neka važna pitanja koja se problematiziralo posljednjih godina ili su uređena na isti način kao i ranije ili uopće nisu obuhvaćena novim Zakonom.

Novi Zakon želi propisivati uređivačku politiku medija

"Veliki su problem, na primjer, odredbe koje zadiru u način na koji će mediji izvještavati o pojedinim temama. Zakon može propisati što se smatra nedopuštenim odnosno zabranjenim, ali ne više od toga, posebno ne ulaziti u neka pitanja uredničke politike. Prijedlogom Zakona propisano je, primjerice, kako mediji moraju udovoljiti kriterijima da jednako zastupaju različite pristupe i mišljenja, da vijesti moraju biti nepristrane, a komentari moraju biti lako prepoznatljivi te kako su mediji obvezni promicati nepristranost u vezi s trenutačnom javnom politikom", rekla nam je Jurić.

"Za nepoštovanje tih načela propisane su ozbiljne novčane kazne, iako je potpuno nezamislivo da redakcijama bilo tko objašnjava na koji način će pristupiti određenoj temi i koja će mišljenja zastupati. Danas više doista ne bi smjelo biti sporno da pojedini medij ima pravo imati vrlo izražen stav o određenoj temi, čak i stav koji netko može smatrati pristranim, te da ima pravo zauzeti jednu stranu u odnosu na neki događaj, posebno kada se radi o javnim politikama", objašnjava Jurić.

Posebno je sporna i nejasna odredba kojom se eksplicitno zabranjuje u medijskim prilozima vrijeđati dostojanstvo čovjeka, ističe. "Ne mislim da eventualne povrede dostojanstva zakonodavac treba posebno poticati, ali nesporno je da povreda dostojanstva u mnogim slučajevima nije zabranjena", kaže Jurić.

Problem zaštite dostojanstva političara

Pa objašnjava: "Kritički medijski prilozi, kojima se kritizira ili problematizira primjerice postupanje nekog političara ili dužnosnika, aferu u koju je uključen ili drugi događaj od javnog interesa, često, u pravnom smislu, uključuju i povredu dostojanstva tih osoba. To je dopušteno i našim zakonima i međunarodnim dokumentima, kao i odlukama hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava. Zaštita dostojanstva nije apsolutno pravo, nego je podložna ograničenjima. Iako je ova odredba, dakle, protivna našim zakonima i praksi najviših sudova, čl. 90. prijedloga Zakona Vijeću za elektroničke medije daje ovlast da donese odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijskih usluga ako utvrdi da je povrijedio tu odredbu."

"Nemoguće je u realnom vremenu kontrolirati sve sadržaje"

Vanja Jurić napominje da je za medijske slobode i općenito za slobodu izražavanja jako loše da se zakonom izrijekom propisuje da su nakladnici općenito i a priori odgovorni za cjelokupni sadržaj koji generiraju korisnici. 

"Činjenica je da je nemoguće, u realnom vremenu, kontrolirati sve sadržaje koje objave korisnici. Upravo zato i postoje mehanizmi prijave nedozvoljenog sadržaja, po kojima mediji doista postupaju", kaže.

Nejasna odredba o komentarima čitatelja

Odgovornost nakladnika za komentare u određenim slučajevima postojala je i do sada, a odluke o tome već su donijeli Europski sud za ljudska prava (ESLJP) i naš Ustavni sud. 

Međutim, i ESLJP i Ustavni sud RH utvrdili su da takva odgovornost nakladnika postoji ako su ispunjeni određeni uvjeti, a ne uvijek i neovisno o bilo kakvim okolnostima, kaže Jurić i dodaje: "Zakon o elektroničkim medijima ovakvom formulacijom ide protiv odluka ESLJP-a i Ustavnog suda."

Jurić kaže da je sama odredba koja se odnosi na to potpuno nejasna. 

"Nejasno je ostavljeno, možda i namjerno, za kakvu vrstu sadržaja korisnika je nakladnik odgovoran, kao i u kojem trenutku on postaje odgovoran. Je li odgovoran odmah, samim trenutkom kada treća osoba objavi komentar, ili nakon 24 sata ili nakon pet dana? Je li nakladnik odgovoran i kada neki korisnik objavi činjeničnu tvrdnju ili potencijalno uvredljivo mišljenje o nekoj trećoj osobi? Je li nakladnik dužan tada, nakon što sazna za sadržaj takvog komentara, ulaziti u ispitivanje točnosti te tvrdnje i utemeljenost nekog mišljenja ili je dužan automatski brisati svaki komentar koji netko može protumačiti kao štetan?", pita se Jurić.

Posljedica će biti ukidanje komentara, što je loše za slobodu izražavanja

Ova odvjetnica smatra kako je izgledno da će ova odredba biti korištena u svrhu financijskog kažnjavanja medija, iako medij taj sadržaj nije objavio i vrlo izvjesno ne zna da je objavljen. "Posljedica će izgledno biti i da će nakladnici naprosto morati ukinuti sekcije komentara, što je loše za slobodu izražavanja", smatra Jurić.

"Iako se nekad tako ne čini, ipak značajno manji broj korisnika objavljuje komentare koji predstavljaju govor mržnje ili koji su nedopušteni na drugi način, a većina ih sekciju komentara koristi na dopuštene načine, kako bi izrazili svoje mišljenje i sudjelovali u raspravama o nekim važnim društvenim pitanjima. Ta mogućnost će izgledno prestati svima, radi manjine koja je to pravo zlorabila i radi izbjegavanja države da pronađe modalitete, ako već ocjenjuje da je to potrebno, da sankcionira odgovorne pojedince, a ne medije u cjelini i a priori. Iako se radi o društvenom problemu, a ne o problemu koji su stvorili mediji, na medije je prevaljena cjelokupna odgovornost i na ovaj način postaju dežurni krivci", objašnjava Jurić.

Članci koji bi mogli uništiti niz online medija

Što se tiče materijalnih posljedica sporne odredbe, ne radi se samo o izglednom izricanju izrazito visokih prekršajnih novčanih kazni nego i o tome da će različite osobe tu odredbu moći koristiti i u parničnim postupcima protiv nakladnika, kao temelj za isplatu naknade štete.

"Ovim Prijedlogom zakona propisuju se novčane kazne za prekršaje u slučaju nepridržavanja odredbi zakona, kao i prijelazne i završne odredbe, kojima se posebno predviđa prijelazno razdoblje u kojem svi pružatelji medijskih usluga moraju obavljanje svoje djelatnosti te izdavanje elektroničkih publikacija uskladiti s uvjetima i standardima propisanim ovim zakonom", navodi se u dokumentu koji je vlada uputila u sabor.

U članku 97 može se tako pročitati da će se "novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja...", da bi se onda navelo više od 100 mogućih prekršaja. I sljedeći članak 98 je posvećen nabrajanju raznih prekršaja koji mogu rezultirati s do milijun kuna novčane kazne.

Zakon je vrlo detaljan kad je riječ o kažnjavanju medija, a postoji i mogućnost da neki internetski medij bude kažnjen s milijun kuna kazne zbog komentara ispod nekog članka. To bi, naravno, ruiniralo niz news portala i online medija, koji sigurno ne mogu platiti takvu kaznu. Tako se ovim Zakonom otvara mogućnost cenzure medija pomoću kazni zbog komentara članaka.

"Novi zakon ne vodi u demokratizaciju, nego u cenzuru"

Da to nije samo Indexova kritika pokazuje i činjenica da se HND negativno očitovao o prijedlogu Zakona, a i u inače vladi naklonjenom Večernjem listu su također primijetili represivnost prijedloga vlade.

Spominje se "represivni duh novog Zakona koji sve želi kontrolirati i sve regulirati".

"Naravno, nisam za anarhiju. Za zaštitu sam maloljetnika, potrošača, manjina, bolesnih... No mislim da novi zakon neće zaštititi njihova prava i slobode jer je preinvazivan, pretvoren u pravu džunglu odredbi čiji cilj nije obogaćivanje medijskog sadržaja, nego njegovo držanje na kratkoj uzici. To ne vodi u daljnju demokratizaciju, nego u cenzuru i frustracije", napisao je kolumnist Denis Derk u Večernjem listu.

Što je s govorom mržnje na društvenim mrežama?

"Prema prekršajnim odredbama, o novčanim kaznama protiv nakladnika elektroničkih publikacija odlučivat će prekršajni sudovi. I ovo je problem jer se prekršajni sudovi uglavnom ne bave temama koje se tiču medija, slobode izražavanja i medijskih sloboda. S obzirom na postojeće iskustvo, zabrinjava kako će nadležni sudovi tumačiti i primjenjivati ovu odredbu, posebno u okolnostima kada sigurno nemaju dovoljno iskustva s takvim predmetima, budući da ove teme naprosto nisu uobičajeno obuhvaćene djelokrugom prekršajnih sudova", kaže odvjetnica.

Osim toga, predloženo rješenje nije efikasno i neće riješiti problem. Ljudi koji su do sada objavljivali takve sadržaje naprosto će ih nastaviti objavljivati na drugim platformama, koje nisu obuhvaćene Zakonom o elektroničkim medijima.

"Ako se država želi ozbiljno baviti problemom suzbijanja govora mržnje, a to je navedeno kao razlog uvođenja ove odredbe, treba pronaći način da govor mržnje regulira na način koji će omogućiti procesuiranje samih počinitelja, što u ovom trenutku nije slučaj", zaključuje Vanja Jurić.

Ministrica Obuljen: Preciznije definiramo odgovornost nakladnika

"Obveza i odgovornost nakladnika i za te sadržaje postojala je do sad, posebno u onom djelu u kojem se definira poticanje na mržnju, nasilje, širenje ksenofobije, rasizma, zaštita maloljetnika, zabrana dijeljenja pornografskih sadržaja ili maloljetničke pornografije, a sada se ta obveza i preciznije definira", rekla je ministrica Obuljen Koržinek na vladi.

Kazne u ovom Zakonu ne mijenjaju se ni na koji način u odnosu na dosadašnje kazne, a u Zakonu je čak četiri ili pet stavaka manje u režimu mogućih izricanja kazni, dodala je.

"Vijeće za elektroničke medije (VEM) je ono koje odlučuje hoće li se raditi o opomeni ili kazni koja uključuje financijsku kaznu od 100.000 do milijun kuna. VEM izriče kazne do 100.000 kuna, a sve veće upućuju se na sudove", rekla je ministrica.

"Praksa Vijeća je poznata - puno je češće posezalo za različitim oblicima opomena, a te opomene povezuju se i uz uvjete za dobivanje sredstava iz Fonda za pluralizam medija. Naglasak kod medijskog zakonodavstva u prvom redu mora biti na samoregulaciji i koregulaciji, a VEM u samo iznimnim okolnostima poseže za kaznama", zaključila je Obuljen Koržinek.

>> Obuljen Koržinek: Prihvatili smo primjedbe na Zakon o elektroničkim medijima

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko: Nisu uvaženi nagomilani problemi

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko za Index kaže da je novi zakon potreban, ali "pitanje je samo kakav". 

"Smatram kako se prije njegova donošenja morala zacrtati medijska politika, odnosno trebalo je omogućiti široku raspravu koja bi iscrtala okvir, postavila ciljeve. Iako, jedna takva osmišljena je prije nekoliko godina, ali je izostalo hrabrosti za njezino donošenje. Dakle, generalno je loše da se iz cijelog medijskog zakonodavstva Ministarstvo kulture prvo odlučilo na izradu novog ZEM-a a da prije toga nije definirano što se s medijima u Hrvatskoj uopće hoće, da nisu uvažene okolnosti i problemi nagomilani u proteklih desetak godina", kaže Zovko.

Napominje da je riječ o prvom medijskom zakonu koji se donosi nakon 15 godina i HND je očekivao da će Ministarstvo - ako su već ozbiljna analiza i strategija izostale - barem povesti računa o očitim problemima medija i novinarstva. 

"A problemi su ti da smo mi, na primjer, u zadnjih nekoliko godina ostali bez 50 posto zaposlenih u medijima, da su radni uvjeti novinara sve teži. Da ne spominjem krizu i otpuštanja koja se upravo događaju, a uvjetovana su covidom. Stari problem je i ovisnost medija o političkim strukturama, a tu je i pritisak ekonomskih struktura, oglašivača, pa je logično da javnost gubi povjerenje u medije jer se sve to reflektira i na njihovu kvalitetu. Zato nam je potpuno nelogično da Ministarstvo donosi zakon koji te probleme niti detektira niti ih pokušava riješiti", napominje.

"Novčane kazne neće riješiti probleme koje ovo društvo ima desetljećima"

Prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima izazvao je podijeljene reakcije u javnosti. U Zakonu su predviđene velike novčane kazne za nakladnike odnosno urednike portala zbog komentara čitatelja ispod članaka. Jesu li te novčane kazne razmjerne "prekršaju"?

"Novčane kazne neće riješiti probleme koje ovo društvo ima već desetljećima. Ne zaboravimo da se govor mržnje sve ove godine hranio i kroz institucije, da su njegovi nositelji često bili istaknuti političari, dok su ga drugi istaknuti političari u najmanju ruku prešućivali, onda, naravno, kad im je to odgovaralo. Ne može sva odgovornost biti na novinarima i medijima", odgovara Zovko.

Napad na slobodu medija

Kakvi bi mogli biti učinci novog Zakona, ako bude usvojen kako je trenutno predložen, na rad elektroničkih medija, zanimalo nas je. Ugrožava li ovaj prijedlog slobodu medija? 

"Koji medij u ovom trenutku može izdvojiti desetke, stotine tisuća kuna za kazne i je li se Ministarstvo zapitalo koliko će novinara ostati bez posla kada se prihodi tih medija smanje? Bilo bi bolje da su predvidjeli odgovornost nakladnika za komentare čitatelja ako ih propuste identificirati. Registracija prije komentiranja prvi je korak do značajnog smanjenja govora mržnje na internetu", smatra Zovko.

S druge strane, smatra Zovko, da je ZEM-om - kao što je HND više puta tražio - predviđeno značajno povećanje sredstava za javno financiranje neovisnog profesionalnog novinarstva, onda ni ovaj potencijalni udar na njihove komercijalne prihode ne bi bio sporan.

"Ako bi se na tim portalima tim javnim sredstvima dodatno stimulirao uređivački rad, moguće je da bi se problem riješio bez negativnih utjecaja na slobodu govora. Ovako ostaje dojam da vlada nedostatak medijske politike koja bi razvijala kvalitetno novinarstvo pokušava prikriti simboličnom gestom. Motivirana navodnom zaštitom ljudskih prava, ta gesta bi mogla nanijeti dodatnu štetu novinarstvu, a time i ljudskim pravima uopće", ističe.

Predsjednik HND-a smatra da bi vladajući trebali uvažiti prijedloge koji dolaze od novinarske struke. 

"Opširno smo ih iznijeli u svojim komentarima u javnoj raspravi te smo s njima, osim Ministarstva kulture i medija, upoznali i nadležne saborske odbore i sve saborske klubove zastupnika. Stoje objavljeni na HND-ovoj web stranici, i dalje s nadom da će im netko posvetiti dužnu pažnju i uzeti ih u obzir pri odlučivanju", kaže Zovko.

Europske direktive kao izlika za još jedan HDZ-ov udar na medije

Dakle, HDZ je osmislio novi Zakon o elektroničkim medijima pozivajući se prvo na zastarjelost prethodnog i potrebu da se ispoštuju nove direktive Europske unije. Onda je taj zakon, nakon napada na Markovom trgu, brendiran kao način borbe protiv ekstremizma u društvu, s time da se ekstremizam vidi baš kod elektroničkih medija, među kojima su i oni čije novinarstvo nije po volji vladajućih.

Isporučen je kontroverzan prijedlog Zakona, koji kritiziraju oni - čak i inače provladin Večernji list - kojima bi novi zakon navodno trebao pomoći. Ako Zakon o elektroničkim medijima bude izglasan u saboru u svojoj trenutnoj verziji, bit će to još jedan udar vladajućih na novinarstvo i slobodu medija. Uostalom, baš zato je i osmišljen.