U PROŠLOJ godini u Hrvatskoj je sklopljeno najmanje brakova ikad, rođeno je manje djece nego prethodnih godina, a umrlo je najviše ljudi - pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Lani su sklopljena 15.163 braka, što je 23% manje nego godinu prije. Najveći razlog je korona. Svadbe su se otkazivale i odgađale od proljeća za jesen pa s jeseni na iduću godinu. 

Sve manje brakova u Crkvama

Korona je razlog i zašto se više ljudi vjenčalo pred matičarom, nego pred svećenikom. Životnih partnerstava više je nego u posljednjih pet godina, a brakova manje nego ikad. I 2019. bilo je više građanskih nego crkvenih vjenčanja, ali samo 50 više. Ove godine "Da" je pred matičarom reklo 2200 ljudi više. U doba epidemije tako je bilo jednostavnije. 

"Nekako je zadnjih godina trend da se povećava broj sklopljenih brakova u građanskom obliku. Za vrijeme lockdowna i onog perioda kada Crkve nisu sklapale brakove, mi smo ih sklapali. Broj je ovisio o odlukama Stožer, pa je u jednom trenutku bilo moguće da bude njih 5, pa 10 pa 15", kazala je za RTL pomoćnica pročelnika za građanska stanja Asja Ettinger.

Lani je rođeno i 300 djece manje. Prema Ministarstvu uprave u 2019. rođeno je 36.553 djece, a 2020. 36.257. Sa svakim novim službenim podatkom, tonemo sve više i sve je gore, kaže demograf Šterc.

Najmanje rođenih, najviše umrlih i najveći prirodni pad

"Prošla godina je bila godina kada je u povijesti Hrvatske zabilježena najmanja rodnost, najveća smrtnost i najveći prirodni pad stanovništva. Prirodni pad stanovništva je na razini gotovo 21 tisuću osoba. Jest da je to potencirano virusnom krizom, činjenica je da bismo mi imali najveći prirodni pad i da nije bilo koronakrize", rekao je demograf Stjepan Šterc.

Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5% umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.

U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno bilo je 7395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3% ili 2754 umrlih više.

"Mi godišnje gubimo devet tisuća učenika, svi negativni pokazatelji su tu i primjer smo jednog klasičnog demografskog sloma", upozorava Šterc.

U 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika

Trend depopulacije u Hrvatskoj se događa godinama. U samo sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika.

Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala nešto više od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je nešto manje od 4.06 milijuna stanovnika. 

Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego što ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovdašnje prebivalište, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se snašli u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna. 

"S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, što je posljedica liberalizacije tržišta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. 

"Postajemo staro, ali siromašno društvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato društvo", poručuje Lovrinčević. 

Demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta napominje da nas je već sada manje od četiri milijuna. 

"Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske otišli posljednjih godina. Njih je lakše privući nego one koji su ranije otišli", zaključuje za Index Čipin.