KRAJ pandemije, koji željno očekuje cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, ovisi o uspješnom procjepljivanju velikog dijela populacije. To najbolje pokazuje slučaj Izraela, koji je više od 60% svoje populacije cijepio najmanje jednom dozom cjepiva, zbog čega Izraelci odnedavno uživaju u životu koji podsjeća na vrijeme prije pandemije.

Povjerenje hrvatske javnosti u AstraZenecu neće porasti nakon današnje objave EMA-e

No Hrvatska je najviše cjepiva naručila baš od AstraZenece, a povjerenje javnosti u to cjepivo je nisko. Nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) danas potvrdila da vjerojatno postoji veza između cjepiva AstraZenece i neobičnih krvnih ugrušaka, logična je pretpostavka da povjerenje hrvatske javnosti u cjepivo AstraZenece neće porasti.

> EMA: Postoji veza između AstraZenece i neobičnih krvnih ugrušaka

EMA je, podsjetimo, danas naglasila da je korist od AstraZenecinog cjepiva i dalje veća od rizika koji donose moguće nuspojave, ali je navela i da bi stvaranje neobičnih krvnih ugrušaka u kombinaciji s niskim trombocitima trebalo biti navedeno kao moguća rijetka nuspojava cjepiva.

Zaokret u Britaniji: Mlađima od 30 godina će umjesto AstraZenece nuditi druga cjepiva

Zanimljiva vijest vezana uz cjepivo AstraZenece, koja također neće pomoći rastu povjerenja u to cjepivo, danas je pristigla iz Velike Britanije.

> Zaokret u Britaniji: Mlađima od 30 više neće davati AstraZenecino cjepivo

Naime, britanski Zajednički odbor za cijepljenje i imunizaciju (JCVI) preporučio je danas vlastima da ne bi trebalo davati AstraZenecino cjepivo protiv covida-19 mlađima od 30 godina, kada je to moguće, zbog jako rijetke nuspojave krvnih ugrušaka u mozgu.

Wei Shen Lim, predsjedatelj JCVI-ja za covid-19, rekao je da na osnovi dostupnih podataka i dokaza Odbor savjetuje da je odraslim osobama mlađima od 30 godina koje nemaju zdravstvenih problema bolje ponuditi alternativu AstraZenecinu cjepivu kada ona postoji. 

Plenković: Morat ćemo naručiti cjepivo kojim se ljudi žele cijepiti

Da postoji ozbiljan problem s (ne)povjerenjem hrvatske javnosti upravo u ono cjepivo kojeg je vlada najviše naručila, svjestan je i premijer Andrej Plenković.

On je danas tako na press-konferenciji nakon aktualnog sata u saboru rekao da je AstraZeneca obećala isporučiti 130 milijuna doza, a isporučila je 30 milijuna.

"Da su sve što su obećali isporučili Hrvatskoj, mi bismo sad imali 1.600.000 doza. Moramo pokrenuti dodatne razgovore kako bismo dobili količine drugog cjepiva kojim će se ljudi htjeli cijepiti", rekao je Plenković.

Nakon press-konferencije EMA-e Plenković je dao novu izjavu. Tom prilikom je potvrdio da se u Hrvatskoj nastavlja cijepljenje AstraZenecom te ponovio da će nastaviti tražiti mogućnost da se nabave druga cjepiva. 

"Mi smo i ranije apelirali, kad je nekoliko država privremeno obustavilo cijepljenje, da svaka takva odluka u današnjem svijetu utječe i na stavove građana u zemljama gdje nije bilo takvih preporuka. Ovo je zadaća svih koji su uključeni da se izbore za kredibilitet cjepiva. Mi ćemo nastaviti tražiti mogućnost da se nabave različita cjepiva od drugih kompanija", rekao je premijer.

No jasno je da "traženje mogućnosti da se nabave različita cjepiva" može potrajati dugo, a dotad će Hrvatska nesumnjivo i dalje zaostajati za drugim zemljama u postizanju kolektivnog imuniteta koji donosi cijepljenje velikog dijela populacije.

Infektolog Tešović: AstraZenecu od početka prati nesreća

Naš infektolog Goran Tešović danas je poručio kako je cjepivo u ovom trenutku jedini izlaz iz krize.

"Mora postojati generalna percepcija da je cjepivo ovog trena jedini izlazak iz krize. Naravno da se nikad svi neće cijepiti i uvijek postoje oni koji se neće cijepiti, pa tako i u ovoj situaciji", rekao je Tešović.

> Infektolog: AstraZenecu od početka prati nesreća

"Ja bih rekao da to cjepivo od samog početka prati određena nesreća i to je sve razlog zbog kojeg postoji nepovjerenje u inače učinkovito cjepivo. Mi definitivno nekoliko mjeseci nakon što je ušlo u kliničku upotrebu možemo tvrditi da je AstraZenecino cjepivo učinkovito. Na početku ni to nismo mogli tvrditi jer brojevi nisu bili tako povoljni kao za druga cjepiva", pojasnio je Tešović.

"Sada vidimo da postoji nuspojava koja je iznimno rijetka i neki ljudi s njom su preminuli. To je jako važna informacija i EMA je to danas vrlo uvijeno objavila, ali to je važno kako bismo u stručnim krugovima prekinuli raspravu je li to nuspojava ili nije. Dobili smo signale da nuspojava koja je iznimno rijetka postane još rjeđa. Znamo da se ta nuspojava javila većinom kod ženskog spola i kod mlađih", ustvrdio je naš infektolog.

Odaziv na masovno cijepljenje u Zagrebu dovoljno govori o povjerenju javnosti u AstraZenecu

Jučer je u Zagrebu krenulo tzv. masovno cijepljenje, ali minoran odaziv na pozive jasno govori da je povjerenje javnosti u AstraZenecu vrlo nisko.

"Mi smo pozvali 500 sugrađana, odazvalo se 90, 150 je odbilo, ostali se nisu javili. Nismo nikako zadovoljni. Samo je 18%", rekao je jučer ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Zvonimir Šostar.

> Šostar o cijepljenju: Danas smo zvali 500 ljudi. Cijepilo se 90, 150 ih je odbilo

Danas je situacija bila nešto bolja, ali ni blizu zadovoljavajuće. U Zagrebu su danas planirali cijepiti 1500 ljudi i  još 1500 dodatno pozvanih, a odazvalo ih se oko 750.

Hrvatska je zaigrala na kartu AstraZenece i zato sad ima ozbiljan problem 

Hrvatska se tako, zaigravši na kartu AstraZenece, našla u vrlo nezavidnoj poziciji. Povjerenje javnosti u to cjepivo je, unatoč činjenici da je stvaranje krvnih ugrušaka iznimno rijetka nuspojava, na niskim granama. 

Sve i da je AstraZeneca Hrvatskoj isporučila sve obećane doze, pitanje je koliki bi postotak javnosti bio spreman primiti to cjepivo. U isto vrijeme nema ni najmanje sumnje da je jedino procjepljivanje velikog dijela populacije siguran put iz pandemije. 

Kako god se okrene, jasno je da je naša zemlja u ozbiljnom problemu.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.