"FACEBOOK razdire naša društva", upozorila je Frances Haugen u intervjuu za čuvenu emisiju američkog CBS-a 60 minutes, u kojem je konačno otkrila svoj identitet.

Samo dan nakon što je emitiran intervju s bivšom zaposlenicom Facebooka, koja je razotkrila mračne tajne najveće društvene mreže na svijetu, ta društvena mreža pala je na gotovo šest sati. Posljednji put kad je Facebook pao na tako dugo vremena bilo je 2008. godine, no tada je bio star tek tri godine i imao je tek 80 milijuna korisnika. Danas ima više od 2.8 milijardi aktivnih korisnika, iako znatan broj zasigurno otpada na lažne profile - samo u 2019. izbrisao ih je više od 5 milijardi. 

Facebook nije bio jedini nedostupan stotinama milijuna svojih korisnika u ponedjeljak - uz njega su pali i Instagram i WhatsApp, još dvije ultrapopularne društvene mreže, odnosno aplikacije, koje imaju istog vlasnika. 

Facebook pokupovao konkurenciju pa se usred pada morao javljati s Twittera

Facebook je, naime, baš kao i Microsoft i drugi IT giganti prije njega, odlučio provoditi strategiju kupovanja konkurencije (Instagram 2012., WhatsApp 2014.) prije nego što dođe do točke u kojoj ga može ugroziti. To je dovelo do paradoksalne situacije da se Facebook za vrijeme jučerašnjeg pada morao obratiti javnosti preko glavnog preostalog konkurenta, Twittera, i u komično eufemističkoj objavi priznati da "neki ljudi imaju problema s pristupom našim appovima i proizvodima". 

Kad se Facebook sinoć konačno oporavio, njegov suosnivač, glavni direktor i suvlasnik Mark Zuckerberg javio se i poručio korisnicima: "Oprostite na smetnji danas - znam koliko se oslanjate na naše usluge da biste ostali povezani s ljudima do kojih vam je stalo."

Zuckerberg, trenutno šesti najbogatiji čovjek na svijetu, izgubio je gotovo 7 milijardi dolara za vrijeme jučerašnjeg pada, budući da su dionice Facebooka pale za 5%. Iz Facebooka su naknadno objasnili da je došlo do "neispravne promjene konfiguracije na pozadinskim ruterima koji koordiniraju mrežni promet" zbog kojeg su pale i platforme za korisnike i interni komunikacijski alati tvrtke. 

Frances Haugen, Zuckerbergova vršnjakinja koja bi ga mogla srušiti

No vratimo se na onaj drugi skandal s Facebookom, koji je možda manje odjeknuo, ali će dugoročno imati mnogo ozbiljnije posljedice za budućnost ove mega-korporacije čiji je moto "zbližiti svijet" (eng. bring the world closer together). Taj moto, naime, ne može biti u većoj suprotnosti s alarmantnim upozorenjem koje je iznijela zviždačica i bivša zaposlenica tvrtke.

"Kada živimo u informacijskom okruženju koje je puno ljutitog, mrzilačkog, polarizirajućeg sadržaja, to nagriza naše građansko povjerenje, nagriza našu vjeru jednih u druge, nagriza našu sposobnost da želimo brinuti jedni za druge. Verzija Facebooka koja danas postoji razdire naša društva i izaziva etničko nasilje u cijelom svijetu", rekla je Haugen za 60 Minutes.

Ova 37-godišnja Amerikanka radila je u Facebooku na pitanjima društvenog integriteta, nakon što je prethodno radila za druge tehnološke gigante poput Googlea i Pinteresta.

>> Poznat identitet zviždačice s Facebooka, razotkrila velike probleme u njegovom radu

Haugen je dala otkaz u Facebooku u svibnju ove godine, ogorčena gašenjem njenog odjela za društveni integritet nakon kaotičnih američkih izbora u studenom prošle godine, ali i općim odnosom uprave prema sve očitijim štetnim posljedicama platforme i poslovnog modela na kojem počiva, a koji se može sažeti kao privlačenje, zadržavanje i poticanje na angažman korisnika na mreži pod svaku cijenu. 

Nedugo nakon toga dogodio se povijesni napad na Kapitol uslijed prosvjeda 6. siječnja koji su fanatični pristaše Donalda Trumpa, uvjereni u njegovu laž o izbornoj prevari, organizirali i na Facebooku. 

Iznijela hrpu internih dokumenata tvrtke i predala ih medijima i vladi

"Kad su se riješili (odjela za) društveni integritet, to je bio trenutak u kojem sam zaključila da ne vjerujem da su spremni uložiti ono što treba uložiti kako Facebook ne bi bio opasan", rekla je Haugen za 60 Minutes i dodala da su nakon izbora "isključili sigurnosne sustave ili vratili postavke na ranije stanje, prioritizirajući rast nad sigurnošću".

No prije nego što je otišla iz tvrtke potajno je skinula i iznijela na tisuće stranica interne dokumentacije kako bi imala dokaze za optužbe koje je namjeravala iznijeti. Ono što je saznala podijelila je ne samo s medijima - Wall Street Journal je uz njenu suradnju objavio čitav serijal eksplozivnih članaka pod nazivom Facebook Files - nego i s Komisijom za vrijednosne papire, kojoj je podnijela čak osam prijava.

Ti dokumenti, tvrdi ona, dokazuju i da Facebook uporno obmanjuje i javnost i vlastite dioničare - što je ilegalno - o značajnom napretku u borbi protiv mržnje, poticanja na nasilje i dezinformacija. U jednom istraživanju koje je procurilo, od ove godine, iz tvrtke priznaju da prema njihovoj procjeni "mogu djelovati na samo 3-5% mržnje i oko 0.6% nasilja i poticanja na nasilje na Facebooku, iako su najbolji u svijetu po tom pitanju".

Haugen pred Kongresom: Facebooku stavlja svoj astronomski profit ispred ljudi

"Facebook je u svom trenutnom obliku opasan. Postalo je nužno uključiti javnost (u to)", obrazložila je svoj motiv u intervjuu. A danas je ponovila svoje argumente u saslušanju pred Kongresom kojem je uputila poziv da primijeni propise koji "mijenjaju pravila po kojima Facebook igra i zaustavljaju mnoge vrste štete koje nanosi".

"Vodstvo tvrtke zna kako učiniti Facebook i Instagram sigurnijim, ali neće napraviti potrebne promjene jer su stavili svoj astronomski profit ispred ljudi. Potrebno je djelovanje Kongresa. Oni neće riješiti ovu krizu bez vaše pomoći", upozorila je i dodala da mu treba dati priliku da "proglasi moralni bankrot" i počne ispočetka, uz pomoć regulatora.

Ključni problem je, prema ovoj zviždačici, taj što se algoritam po kojem Facebook određuje što će se prikazivati korisniku prvenstveno vodi time da se korisnik angažira što više, sa što više lajkova, šerova i komentara i, naravno, da provede što veći dio svog dana na mreži. Sve to, zahvaljujući oglasima koje mreža nudi korisniku, donosi tvrtki veći profit.

“Ono što sam na Facebooku uvijek iznova vidjela bio je sukob interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Facebook. I Facebook je uvijek iznova birao optimizaciju za vlastite interese, poput zarade više novca", rezimirala je Haugen.

Ključna promjena algoritma iz 2018. koja potiče "ljutiti" sadržaj

Presudni zaokret ustvari se dogodio 2018. kad je Facebook promijenio algoritam za svoj News Feed tako da preferira "smislene društvene interakcije" i sadržaj koji objavljuju virtualni prijatelji korisnika nad onim koji objavljuju mediji i druge Facebook stranice. Zuckerberg je to prezentirao kao zaokret prema komunikaciji sa stvarnim ljudima, pa čak i određenu depolitizaciju mreže, nakon optužbi za rusko miješanje u američke izbore, skandala s konzultantskom tvrtkom Cambridge Analytica koja je krala podatke korisnika, i druge slučajeve političke zlouporabe mreže. 

>> Je li ovo kraj Facebooka?

Ali interni izvještaji tvrtke pokazali su da je pravi motiv bio smanjiti višegodišnji pad u angažmanu korisnika i da su na ovaj način htjeli promicati sadržaj koji potiče što više komentara i reakcija. A to je u biti sadržaj koji čini ljude ljutitima, jer ljutnja je snažnija motivacija od pozitivnih emocija. 

"Na telefonu se (u  pet minuta) może vidjeti samo 100 sadržaja. Ali Facebook ima tisuće opcija koje bi vam mogao pokazati. Jedan od načina kako Facebook danas bira te sadržaje je optimiziranje za sadržaje u kojima korisnici žele sudjelovati. Oni se onda duże njime bave. Njihovo vlastito istraživanje pokazuje da je puno jednostavnije izazvati bijes kod ljudi nego ih inspirirati za neku drugu emociju", navela je Haugen.

Takav algoritam i model čine ono na što stručnjaci upozoravaju već godinama, i ne samo za Facebook - navode posebno podložne korisnike na radikalizaciju i silazak niz svojevrsnu spiralu teorija zavjera i ekstremizma, što je odlično ilustrirano i u Netflixovom dokumentarcu The Social Dilemma iz prošle godine. 

Algoritam sam vodi korisnika prema sve ekstremnijem sadržaju

Haugen je ispričala da su u jednom internom istraživanju uzeli novi profil bez prijatelja, dali mu da slijedi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Fox News i onda počeli klikati na i pratiti sadržaj koji im platforma automatski sugerira: "I za tjedan dana vidjeli biste QAnon, a za dva tjedna stvari o bjelačkom genocidu (ekstremno desnoj teoriji zavjere)."

"Misija Facebooka je povezati ljude diljem svijeta. Kad imate sustav za koji znate da se može hakirati bijesom, lakše je izazvati bijes kod ljudi. A izdavači onda kažu: 'Oh, ako pravim više ljutitog, polarizirajućeg sadržaja koji dijeli (ljude), dobivam više novca.' Facebook je postavio sustav poticaja koji razdvaja ljude", dodala je u intervjuu, ističući da unatoč svemu osjeća "empatiju" prema Zuckerbergu i ne vjeruje da mu je bio cilj stvoriti "platformu za mržnju".

Najšokantnije je, naglasila je, što su se neke političke stranke, i to one iz Europe, požalile Facebooku da se osjećaju prisiljene dijeliti polarizirajući, ljutiti, čak i mrzilački sadržaj jer tako dobivaju više reakcija i pratitelja i bolje kotiraju na političkom tržištu. 

Tajne iznimke za kršenje pravila za "VIP" profile

I dok se Facebook s jedne strane političkog spektra optužuje za toleriranje govora mržnje i opasnih desnih teorija zavjera, s druge ga prozivaju za cenzuru desničarskih korisnika i medija koji kritiziraju "establišment". Za njih će vjerojatno biti zanimljivo otkriće da tvrtka, iako službeno inzistira da su pravila ponašanja na mreži jednaka za sve, ustvari ima tajni mehanizam iznimki, odnosno toleriranja kršenja pravila poput maltretiranja ili poticanja na nasilje za milijune "VIP", odnosno visoko eksponiranih profila s velikim brojem pratitelja, koji zovu "XCheck" ili "cross check". 

Problem nije ograničen na Facebook. Interno istraživanje Instagrama pokazalo je da on ima negativan utjecaj na samopouzdanje i mentalno zdravlje nezanemarivog dijela tinejdžerki koje ga koriste. Njih 32% kaže da, "kad se osjećaju loše oko svog tijela, Instagram čini da se osjećaju još gore", njih 13.5% da im provođenje vremena na mreži potiče suicidalne misli, a njih 17% da pogoršava poremećaj prehrane koji imaju, poput anoreksije ili bulimije. 

Instagram je zbog ovog, u najmanju ruku neugodnog, otkrića objavio da će "pauzirati" svoj projekt Instagram Kids koji je trebao biti otvoren za djecu (minimalna dob za registraciju na regularnom Instagramu je 13 godina).

Facebook: Krivo predstavljate naša istraživanja

U isto vrijeme, potpredsjednica Facebooka Pratiti Raychoudhury odgovorila je da "jednostavno nije točno" da je njihovo istraživanje pokazalo da je Instagram toksičan za tinejdžerke te da je Wall Street Journal "krivo predstavio", odnosno izvukao iz konteksta rezultate. Objavila je i punu verziju procurenog istraživanja s komentarom u kojem naglašava zaključak da "tinejdžeri imaju i pozitivna i negativna iskustva s društvenim medijima" te da je Wall Street Journal "krivo predstavio" rezultate istraživanja. 

Ipak, kritičari podsjećaju da je Zuckerberg još u ožujku ove godine u saslušanju pred Kongresom ustvrdio da su iz svojih istraživanja utvrdili da "korištenje društvenih aplikacija za povezivanje s drugim ljudima može imati pozitivne koristi za mentalno zdravlje i dobrobit jer pomaže ljudima da se osjećaju povezanijima i manje usamljenima". To je možda i točno, ali negativne efekte nije ni spomenuo. A morao je znati za njih.

U odgovoru na oštre kritike koje je Haugen iznijela, direktorica Facebookovih komunikacija o politici Lena Pietsch rekla je u izjavi: “Reći da zatvaramo oči na povratne informacije zanemaruje naše napore, uključujući 40.000 ljudi koji rade na sigurnosti na Facebooku i naše ulaganje od 13 milijardi dolara od 2016. do danas.”

Ipak, ovo je daleko od prvog pravnog problema za Zuckerbergovog digitalnog titana. Facebook je već godinama pod povećanom pažnjom Washingtona, bilo zbog stranih dezinformacija i miješanja u američke izbore preko platforme, kršenja privatnosti korisnika ili mogućih kršenja pravila tržišnog natjecanja. 

Istraga zbog monopola 

Zbog ovog potonjeg je još od 2019. pod istragom Federalne komisije za trgovinu (FTC) zbog sumnje da Facebook funkcionira kao monopol. A iste godine je morao platiti rekordnih 5 milijardi dolara kazne u nagodbi s FTC-om zbog kršenja privatnosti.

"Bez značajne konkurencije, Facebook je mogao pružati niže razine kvalitete usluga u pogledu privatnosti i zaštite podataka nego što bi to trebao omogućiti na konkurentnom tržištu", navodi se u pritužbi FTC-a.

Za razliku od ranije strategije skrušenih isprika za greške koje priznaju i obećavaju da neće ponoviti, čini se da je odgovor Zuckerberga i Facebooka ovog puta mnogo prkosniji i defenzivniji.

Najbolja potvrda je izjava glasnogovornika tvrtke Tuckera Boundsa. "Kad se naš rad pogrešno karakterizira, nećemo se ispričati, branit ćemo svoj rad."

No kako piše Kevin Roose u kolumni za New York Times, objavljeni tajni dokumenti i skandal koji su izazvali pokazuju da je Facebook ustvari mnogo slabiji nego što se u javnosti obično misli. I u mnogo većim problemima.