"USTAVNI sud mora se fokusirati na pravnu dimenziju priče, bit će izuzetno zabrinjavajuće ako odluči ocjenjivati referendume po tome jesu li politički zgodni", rekao je dr. sc. Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta večeras u HTV-ovom središnjem Dnevniku komentirajući Mostove referendumske inicijative i ustavnost referendumskih pitanja.

Most je danas predao potpise za dva referendumska pitanja. Prvim se želi pandemija uvrstiti u Ustav kao osnova izvanrednih ograničenja ljudskih prava.

Neustavnost pravno stanje

Miloš je rekao da je neustavnost pravno stanje - da bi neustavnost nastala, moraju postojati pravni učinci koji su neustavni.

"Što se ustavnim referendumom čini? Dodaju se dvije riječi u Ustav, članak 17., a to su pandemija, odnosno epidemija. Ništa drugo. Nakon što se taj referendum održi, ako se održi, sabor će imati jednake ovlasti kao danas, samo što će se od njega, naravno, očekivati politički da se okrene konačno primjeni članka 17., kao što se od njega to očekivalo sasvim legitimno i prije", rekao je Miloš.

Ako sabor to ne odluči učiniti samostalno, dodao je, Ustavni bi ga sud morao prisiliti i sabor bi pritisnut težinom referenduma morao odlučiti drugačije.

"Sam taj učinak nikako ne mijenja ovlasti Hrvatskog sabora i zato nije moguće naći osnovu da bude neustavan. Ako bi se njime izvrtalo ovlasti sabora, ako bi ih se potiskivalo, ukidalo, ako bi se prenosile, primjerice, ovlasti sabora predsjedniku Republike, to bi bio drugi par rukava. Sama politička poruka koja se referendumom šalje ne može biti razlog neustavnosti zato što bi onda Ustavni sud ocjenjivao oportunost referenduma, a tu oportunost onda nije moguće ograničiti. Svaki bi referendum koji šalje neku poruku mogao biti neustavan", rekao je Miloš.

Kaže da postoje dva problema s drugim pitanjem

Drugo pitanje je prebacivanje ovlasti sa Stožera civilne zaštite na sabor i ukidanje covid-potvrda.

"To je pitanje problematično iz dva razloga. Prvo, u njemu se kombinira ocjenjivanje o svakoj protuepidemijskoj mjeri u saboru neposredno s ukidanjem covid-potvrda. Moglo bi se tvrditi da te dvije stavke zajedno ne mogu biti dio istog pitanja i da bi biračima trebalo dati mogućnost da se izjasne o te dvije stavke odvojeno", rekao je Miloš.

"Drugi problem je u tome što se sabor obvezuje da o svakoj pojedinoj mjeri odlučuje, umjesto da mu se prepusti ovlast hoće li odlučivati o svakoj mjeri, svakom ograničenju ili će usvojiti zakon kojim će regulirati pojedina ograničenja sveobuhvatno, a onda se o pojedinim mjerama izjašnjavati neposredno, čime se zapravo ograničavaju ovlasti Hrvatskog sabora i zbog toga taj referendum može biti neustavan, isključivo zbog tog svojeg pravnog učinka, ne zbog političkih poruka, političkog naboja i tome slično", kaže.

"U to se Ustavni sud upuštati ne bi smio bez pravnog problema na koji se može fokusirati, dodao je Miloš.

Miloš je rekao da će se, nakon što se utvrdi da je prikupljen dovoljan broj potpisa, a vjerojatno jest, sabor obratiti Ustavnom sudu, koji u roku od 30 dana treba donijeti odluku o tome jesu li pitanja ustavna i jesu li ispunjene pretpostavke.

"Bitno je zapamtiti da se Ustavni sud mora fokusirati na pravnu dimenziju priče. Bit će izuzetno zabrinjavajuće ako odluči ocjenjivati referendume po tome jesu li politički zgodni. To nije zadaća Ustavnog suda i ustavno pravo ne može o tome dati svoj sud bez nekog pravnog efekta referenduma", zaključio je Miloš.