ONO ŠTO se nekada smatralo dalekim snom sada se približava stvarnosti nakon što je studija objavljena ranije ovog mjeseca uspjela sigurno preokrenuti proces starenja kod starijih miševa.

Ne samo da bi to moglo udvostručiti trenutni globalni prosječni životni vijek, već bi moglo smanjiti vrijeme koje ljudi provode u borbi s bolestima vezanim za starenje. Znanstvenici sada predviđaju da bi tehnologija mogla biti spremna za ljude za samo nekoliko desetljeća.

Planiraju se eksperimenti na ljudima u dogledno vrijeme

Dr. Andrew Steele, računalni biolog i autor stručne literature, rekao je da će se uskoro početi primjenjivati i eksperimenti na ljudima.

Profesor Jürg Bähler, genetičar s University Collegea u Londonu, predvidio je da bi takva tehnologija mogla produžiti životni vijek na najviše stoljeće i pol. "Neki ljudi, uključujući mene, rekli bi da postoji prirodni vrhunac za ljudski život, oko 150, i ne možete ići dalje od toga", rekao je.

Neki prethodni eksperimenti u staničnom pomlađivanju doveli su do toga da su miševi razvili rak ili zatajenje organa, ali to se nije dogodilo u posljednjem eksperimentu.

Postupak se provodi resetiranjem molekularnog sata unutar životinjskih stanica, vraćajući ih u mlađe, prilagodljivije stanje. Nakon ubrizgavanja određenih molekula miševima različite dobi, organi i koža životinja pokazali su znakove pomlađivanja.

Dr Steele je rekao: "Mislim da ne bi bilo potpuno ludo započeti reprogramiranje pomlađivanjem u sljedećih 10, 15, 20 godina."

U pitanju su desetljeća, a ne stoljeća, kako se nagađalo, tvrde znanstvenici

Rekao je da bi to moglo poprimiti oblik sličan genskoj terapiji, koja uključuje promjenu gena osobe inficiranjem bezopasnim virusom koji je genetski modificiran da zamijeni ili deaktivira defektni gen. "Već koristimo gensku terapiju kod ljudi", rekao je. "U početnim fazama je, ali to je postojeća tehnologija. Moglo bi nam trebati samo nekoliko desetljeća, a ne stoljeća, da postanemo bolji u tome."

Neki skeptici prema povećanju dugovječnosti nadalje tvrde da bi to moglo dovesti do prenaseljenosti planeta ili da bi se ograničilo na izrazito bogate ljude, uzrokujući veću društvenu podjelu.

Ipak, istraživači brane ovu metodu, nadajući se da će pomoći ljudima kod smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i raka, piše The Daily Mail.