FINCI su zabrinuti zbog svoje dugačke granice s Rusijom i plaše se da bi im se moglo dogoditi isto što i Ukrajincima. Zato ne čudi sve veća podrška građana članstvu u NATO-u.

Koju granicu Kremlj neće prijeći? Nitko više nije siguran, pa čak ni država poput Finske, koja ima znatna iskustva u tumačenju ruskih signala, piše Deutsche Welle.

Granica dugačka 1300 kilometara

Granica između Finske i Rusije je dugačka čak 1300 kilometara i najduža je u Europskoj uniji. Od kraja Drugog svjetskog rata tu je vladao mir. Ali sada, kada je Rusija napala Ukrajinu, Finci se više ne osjećaju sigurno.

Na graničnom prijelazu Vaalimaa, koji je najbliži Helsinkiju, situacija je od početka invazije na Ukrajinu mirna. Jedino je stigao mali broj ukrajinskih i ruskih izbjeglica, kaže zapovjednik granične policije Jussi Pekkala.

"Treba biti na oprezu"

"Naravno, spremni smo i pripremamo se za razne situacije. Ne bih rekao da smo alarmirani, ali sve promjene se uglavnom najprije osjećaju na granici", pojašnjava Pekkala za DW.

Finska desetljećima održava delikatni geostrateški balans i ostaje izvan bilo kakvih vojnih saveza, održava dobre odnose s Moskvom, ali ima i dobro opremljenu i obučenu vojsku.

Do sada Finci nisu osjećali da im je potrebna obrambena pomoć NATO-a i većina građana se protivila članstvu u tom vojnom savezu. Tako je bilo sve do 24. veljače, kada je Rusija napala Ukrajinu.

"Naprasno, ali ne i iznenađujuće"

Prema ispitivanju javnog mnijenja finskog javnog servisa YLE, 62 posto ispitanika sada se izjašnjava za članstvo Finske u NATO-u.

Finski ministar obrane Antti Kaikkonen kaže da su razlozi za tu promjenu raspoloženja jasni. "Ljudi su mislili da ćemo živjeti u mirnim vremenima dvadesetih godina 21. stoljeća, a sada imamo rat usred Europe, nadomak Finske", rekao je ministar za DW nakon sastanka u sjedištu NATO-a u Bruxellesu ovog mjeseca, na koji je bio pozvan s predstavnicima Švedske.

Kaikkonen je najavio da će vlada u travnju predočiti parlamentu novu procjenu promijenjene sigurnosne situacije, čime će se pokrenuti rasprava o ulasku u NATO. Mnogi vjeruju da će nakon javne i parlamentarne rasprave Finska zatražiti članstvo.

Finci su spremni na obranu, pripremaju se od Drugog svjetskog rata

Promišljanje o rizicima za neovisnost za Fince nije samo pitanje budućnosti nego i prošlosti. Sovjetski Savez je napao Finsku 1939. godine. U tom ratu, baš kao i sada u Ukrajini, Moskva je opravdavala invaziju navodnim finskim provokacijama. Finci su sačuvali svoju neovisnost uz velike gubitke života, teritorija i blagostanja, boreći se praktički potpuno sami.

Od tada su se pripremali da u slučaju nužde ponovo učine isto. Finska priprema cijelo odraslo stanovništvo za reagiranje u izvanrednim situacijama, bilo da su u pitanju prirodne katastrofe, havarije ili napadi izvana.

"Ljudi samo žele preživjeti"

U predgrađu Helsinkija pripadnici pričuvne vojske vježbaju gađanje kako bi ostali u formi. Prošlog mjeseca je na vojnim vježbama sudjelovalo više ljudi nego ikada do sada, a porastao je i broj građana koji su se prijavili na tečajeve samoobrane ili za trening vojnih rezervista.

Antti Kettunen, predsjednik kluba Vantskih pričuvnika, kaže da je samo u prva dva tjedna od početka ruske invazije broj članova tog kluba porastao za 25%, odnosno za 250. "Nikada nismo doživjeli tako nešto", rekao je Kettunen.

"Situacija u Ukrajini je pokazala da je sve moguće. Moramo biti spremni", rekla je Minna Nenonen, predsjednica Saveza finskih rezervista. "Ne paničarimo. Ljudi samo žele preživjeti. Sada je vrijeme da nauče kako", rekla je Nenonen.

Moskva prijeti

Ali želja za dodatnom zaštitom, koju nudi članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, nije bez rizika. Ti rizici su bili razlog zašto Finska do sada nije željela ući u NATO. Sada Moskva nedvosmisleno prijeti Finskoj "ozbiljnim političkim i vojnim posljedicama" ako zatraži članstvo u NATO-u.

Ministar obrane Kaikkonen smatra te prijetnje Kremlja ozbiljnima. "Postojala bi neka reakcija Rusije. No teško je procijeniti kakva", rekao je ministar. S obzirom na neizvjesnu situaciju, parlamentarni savjetnik Henri Vanhanen smatra da je vrijeme za članstvo u NATO-u – "sad ili nikad".

"Ako se ne priključimo, moramo imati razloge za to. Koji je naš sigurnosni plan za budućnost u tom slučaju? Je li naša uska obrambena suradnja s EU dovoljna? Ne možemo to znati", rekao je Vanhanen.

On vjeruje da bi to bio dobar potez i za NATO. "Mi ne bismo predstavljali teret", objasnio je i dodao da bi zbog dobro opremljene vojske Finska "doprinosila sigurnosti NATO-a".

Finska pred izazovima

Ali, koliko god se brzo odvijala nacionalna rasprava, Rusija bi ipak mogla biti korak dalje, rekla je Hanna Smith, direktorica odjela za istraživanje i analize u Europskom centru za borbu protiv hibridnih prijetnji.

Smith je upozorila na jedan tweet ruskog veleposlanstva u Helsinkiju od 16. ožujka: "Dragi sunarodnjaci. Molimo Vas da konzulatu prijavite bilo kakvo kršenje prava, diskriminaciju i iskazivanje mržnje prema državljanima Ruske Federacije i onima kojima je ruski materinji jezik."

Direktorica je istaknula da je Putin tvrdio da su oni koji govore ruski u Ukrajini doživljavali diskriminaciju i da je Rusija morala reagirati kako bi ih zaštitila. "Iako znamo da je ovakav potez veleposlanstva samo test, ipak izaziva strah", rekla je Smith za DW.

Iako su Finci dobro opremljeni za borbu protiv informacijskog rata, Smith smatra da za državu predstoje veliki izazovi. Sudbina Ukrajine je pokazala Fincima da je "prijetnja ozbiljna i realna i da se isto to može dogoditi i Finskoj", rekla je Smith i dodala da će ovo napokon natjerati zemlju da uđe u NATO.

"Ako se u Europi pojavi nova željezna zavjesa, Finci se nadaju da će biti na njezinoj zapadnoj strani", kaže Hanna Smith.