PRIZORI ratnog razaranja i užasa koje ruska vojska sije diljem Ukrajine postali su žalosno uobičajeni posljednja dva mjeseca. Ali posljednjih nekoliko tjedana, sve više uobičajeni su prizori uništenja i u Rusiji, često upravo na vojnoj ili za vojne operacije bitnoj infrastrukturi. Sve brojnije snimke požara i eksplozija u Rusiji na prvi pogled teško je razlikovati od onih iz Ukrajine.

Stoga se sve više postavlja pitanje - je li se rat iz napadnute Ukrajine prelio, efektom bumeranga, u agresorsku Rusiju? I tko točno stoji iza ovih misterioznih sabotaža ili napada, ako je zaista riječ o tome, a ne o nevjerojatnom nizu nesreća uzrokovanih loše održavanom infrastrukturom ili traljavim rukovanjem gorivom, streljivom i sličnim zapaljivim i eksplozivnim materijalima?

U nedjelju je, podsjetimo, izbio novi ogromni požar u naselju Tomarovka kod Belgoroda, gradu na jugozapadu Rusije u blizini granice s Ukrajinom. Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov potvrdio je da je požar izbio u vojnom kompleksu, da je oštećeno sedam objekata te da je jedan lokalni stanovnik pretrpio manje ozljede. Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo incident, kao ni ukrajinsko, a uzrok požara zasad nije poznat. 

>> U Rusiji srušen most, gori i vojno postrojenje. Lavrov govorio o 9.5. i kraju rata

1. svibnja: Eksplozija i požar u vojnom kompleksu u Belgorodu

Novinar portala Yeshida News Moshe Schwarz objavio je na Twitteru snimku golemog stupa dima koju je geolocirao (utvrdio lokaciju na temelju geografskih elemenata i građevina na slici) i tako potvrdio da se dogodio u Tomarovki kod Belgoroda. Na snimci se jasno čuju detonacije.

Osoba koja je snimila ovaj prizor na snimci kaže na ruskom "ruke mi se tresu", dok joj druga osoba odgovara "pa to je rat". 

Prema izvještajima s terena, izgorjelo je skladište streljiva, dodao je, što sugeriraju i sekundarne eksplozije koje su se čule. Ruska novinska agencija Tass kasnije u nedjelju objavila je da je požar koji je izbio u postrojenju ministarstva obrane u Belgorodskoj regiji "lokaliziran". 

Twitter profil po imenu Višegrad 24, koji inače izvještava o zemljama Višegradske skupine, a ovih dana primarno o ratu u Ukrajini, također je objavio navodne snimke iz Belgoroda. Na njima se jasno čuje zvuk barem dviju detonacija. 

Na još jednoj nepotvrđenoj snimci koju je objavio Oliver Alexander navodno se vide ruski protuzračni, odnosno proturaketni projektili kako paraju noćno nebo. 

>> Što se događa u Rusiji? Gore vojni instituti i skladišta, umiru oligarsi...

Podsjetimo, Belgorod je 1. travnja bio poprište navodnog ukrajinskog napada vojnim helikopterima na skladište nafte tvrtke Rosnjeft, barem po ruskoj verziji događaja - Ukrajina nije preuzela odgovornost.  

1. svibnja: Požar u skladištu goriva kod Moskve

Ukrajinski tviteraš Igor Suško objavio je, također u nedjelju, snimku velikog požara, navodno u skladištu goriva u Mitiščiju, praktički predgrađu Moskve. 

"Više nije ljudski moguće pratiti sve ove požare i eksplozije diljem Rusije", komentirao je uz snimku.

Ipak, netko je ispod njegove objave komentirao da je sličan požar izbio na istoj lokaciji i 2019., dakle prije totalne ruske invazije na Ukrajinu, implicirajući da bi se moglo raditi i o nesreći. 

1. svibnja: Srušen most u Kurskoj regiji

Istog dana ukrajinska strana objavila je vijest o uništenju mosta u Kurskoj regiji, također blizu granice s Ukrajinom. Oleksij Gončarenko, zastupnik u ukrajinskoj Vrhovnoj Radi, podijelio je na Facebooku fotografiju uništenog mosta. 

"Željeznički most u Kurskoj regiji sada izgleda ovako. Prema lokalnim vlastima, eksplozija je posljedica sabotaže. Prema službenim informacijama, ova željeznička pruga je korištena za premještanje robe. Ali jasno je da su preko mosta prebačene i trupe u Ukrajinu. Nevjerojatne stvari počele su se događati iza kulisa, jednostavno nevjerojatno, ali istinito", napisao je Gončarenko.

I ovaj je incident potvrdio guverner te regije, Roman Starovojt, koji ga je u videozapisu objavljenom na Telegramu otvoreno nazvao sabotažom. 

2. svibnja: Eksplozija kod okupiranog Hersona 

U ponedjeljak je pak došlo do velike eksplozije na ukrajinskom teritoriju, ali onom koji je pod ruskom okupacijom, kod aerodroma u Čornobaivki u blizini grada Hersona.

To doduše i nije neka novost jer je ukrajinska vojska već izvela niz napada na ruske zračne snage u Čornobaivki, toliko da je to postao svojevrstan ratni mem, prije svega zbog tvrdoglavog ruskog inzistiranja da tamo dopremaju nove avione i helikoptere i drugo naoružanje koji bi opet završili granatirani. U ovom posljednjem slučaju, ni ruska ni ukrajinska vojska još se nisu oglasile o uzroku eksplozije.

2. svibnja: Požar u tvornici eksploziva u Permu

U ponedjeljak se na društvenim mrežama pojavila i snimka navodnog požara u Permu, gradu u središnjoj Rusiji pored planinskog lanca Ural, mnogo dalje od ukrajinske granice nego u ostalim navedenim incidentima. Objavio je to anonimni sigurnosni analitičar koji na Twitteru piše pod nazivom @JimmySecUK, a vijest su potvrdili i ruski mediji.

"U Permu su dvije osobe umrle u incidentu u tvornici baruta, jedna žrtva je u bolnici. Poduzeće proizvodi eksplozivna punjenja za višestruke raketne sustave Grad i Smerč i sustave protuzračne obrane", navela je državna agencija RIA Novosti. 

Što se pitanja stoje li Ukrajinci iza ovih napada tiče, ovaj anonimni analitičar iznio je zanimljiv komentar: "Ukrajinska strategija da se izravno ne preuzima odgovornost za napade na ruski teritorij je pametna. Zahvaljujući toj dvosmislenosti, svaki 'normalan' požar koji se dogodi zbog traljavog ruskog održavanja, korupcije ili niskih sigurnosnih standarda mogao bi biti rezultat ukrajinske sabotaže."

Ipak, dodao je kako su po njegovom mišljenju požari i eksplozije u Belgorodskoj oblasti mahom ukrajinski napadi, dok je za one na drugim lokacijama to manje sigurno. 

I neovisni ruski portal na engleskom jeziku Moscow Times objavio je ovu vijest, pozivajući se na lokalnu regulatornu agenciju koja je priopćila da je požar izbio u ponedjeljak u 20 sati, a da tehnološka inspekcija istražuje uzrok požara.

"Zgrada je jednostavno odletjela u zrak, ondje smo cijeli život imali vreće baruta", rekao je pak jedan neimenovani zaposlenik tvornice za ruski tabloid Komsomolskaja Pravda.

21. travnja: Istraživački institut za protuzračne i raketne sustave, Tver

Podsjetimo, 21. travnja je izbio požar i u Središnjem istraživačkom institutu ruskih aeronautičkih snaga u gradu Tveru na sjeverozapadu zemlje. U požaru je poginulo sedmero ljudi, uz mnogo veći broj ozlijeđenih, a ruska novinska agencija promptno je izvijestila da je najvjerojatniji uzrok požara kvar na starim električnim instalacijama. Međutim, činjenica da se radi o vojnom institutu zaduženom za razvijanje i usavršavanje protuzračnih sustava svakako je zanimljiva. Među sustavima na kojima je radio navodno je moderni ruski protuzračni i proturaketni sustav S-400, kao i balistički projektili Iskander.

Kasnije istog dana, požar je izbio i u kemijskoj tvornici Dimitrijevski u gradu Kinešmi oko 400 kilometara od Moskve, jednoj od najvećih takvih tvornica u Rusiji. No Dimitrijevski nije samo kemijska tvornica nego je, kako piše The Washington Post, i jedan od glavnih proizvođača pogonskih goriva za navođene projektile koji su prijeko potrebni za rat u Ukrajini. 

22. travnja: Ruski znanstveni centar za rakete i svemirske letjelice, Koroljov

Dan kasnije pojavila se snimka novog požara - ovog puta, navodno, u Koroljovu, gradiću u moskovskoj oblasti. Prema nepotvrđenim informacijama, požar je izbio u kompleksu u kojem je smješten Ruski znanstveni centar za rakete i svemirske letjelice (poznatiji po akronimu TsNIIMash), inače glavni analitički centar Ruske svemirske agencije Roskosmos. I na ovoj snimci mogao se vidjeti golemi stup crnog dima, s vatrogasnim sirenama u pozadini. 

25. travnja: Dva skladišta nafte (i streljiva?), Brjansk

Zatim je nekoliko dana kasnije, 25. travnja, izbio još jedan golemi požar u skladištu nafte i na s njim povezanom naftovodu u ruskom gradu Brjansku, što su potvrdile ruske novinske agencije. Neposredno nakon toga došlo je i do drugog požara u vojnom skladištu nafte udaljenom samo nekoliko stotina metara, što se moglo vidjeti na snimkama koje su osvanule na društvenim mrežama. 

Ni u ovom slučaju nije bilo službene reakcije, odnosno preuzimanja odgovornosti s ukrajinske strane, iako su se pojavile spekulacije da je ovo rezultat napada ukrajinskim projektilima Točka-U, a zvuk na nekim snimkama također sugerira pogodak projektila.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i glavni ukrajinski mirovni pregovarač Mihajlo Podoljak prošlog je tjedna dvosmisleno opisao ove eksplozije kao "karmu" za rat u Ukrajini, bez izravnog priznanja da Ukrajina stoji iza njih. 

"Razlozi za uništenje vojne infrastrukture u pograničnim područjima mogu biti prilično različiti", napisao je Podoljak na aplikaciji Telegram, dodavši da "prije ili kasnije dugovi moraju biti otplaćeni" kada jedna zemlja odluči napasti drugu.

Denis Avdagić: Najmanje vjerojatna mogućnost je zapadna sabotaža

Što stoji iza ovog nevjerojatnog niza eksplozija i požara diljem Rusije - ukrajinske vojne akcije, sabotaža ruskih "partizana" koji se protive ratu ili nešto treće - pitali smo geopolitičkog analitičara Denisa Avdagića. 

"Jedna teorija je da se radi o aktivnoj ukrajinskoj sabotaži, a druga da se radi o nekakvom spontanom pokretu samih ruskih građana. U slučaju da je to organizirano, tu su opet dvije opcije - jedna je da je to potpomognuto od ukrajinske strane na neki način", kaže nam Avdagić.

"Ne treba zaboraviti da, koliko god ima Rusa u Ukrajini, ima jako puno i Ukrajinaca u Rusiji (više od tri milijuna), čak ne nužno etničkih Ukrajinaca, nego onih koji imaju neke veze s Ukrajinom. Mnogi od njih su počeli iskazivati nezadovoljstvo, a moguće je da među njima ima onih koji na jedan ili drugi način pokušavaju pomoći Ukrajini", dodaje.

“A naravno da je moguće da to rade i sami etnički Rusi koji su nezadovoljni svime što se događa jer ovaj rat odnosi ruske živote, živote ruskih vojnika koji odlaze u tu apsolutno abnormalnu misiju koju je Kremlj pokrenuo", smatra naš sugovornik, koji je prilično skeptičan prema mogućnosti da se radi o nizu nesretnih slučajnosti. 

"Mislim da je malo previše toga u nekom kratkom periodu. Ne možemo to ni isključiti, moguće da se radi o kombinaciji, da se na nekoj lokaciji i dogodilo zbog lošeg održavanja. Mi znamo da je praktički već tradicija ruske strane da ne ulaže previše u održavanje opreme, što smo mogli vidjeti kroz ovu agresiju. Međutim, ovako veliki broj tih incidenata na kritičnoj infrastrukturi, to ipak ne može biti slučajnost", smatra Avdagić.

"Ono što bih zasad odbacio i što mislim da je previše nevjerojatno, a vjerojatno će se pojaviti na ruskoj strani je ideja da se radi o zapadnoj sabotaži, iako će se vjerojatno pojaviti takva teorija na ruskoj strani. To bih stavio kao najmanje vjerojatnu mogućnost, s obzirom da nitko ne želi u ovako napetim odnosima riskirati pokretanje nečeg što bi značilo pokretanje trećeg svjetskog rata, odnosno opravdanje za korištenje bilo kakve vrste nuklearnog naoružanja", ističe Avdagić.

Avdagić: Ne možemo znati jesu li iza ovog Ukrajinci ili nekakav ruski pokret otpora

Tu je, međutim, i hipoteza o insceniranim napadima "pod lažnom zastavom", odnosno ruskim akcijama koje bi pripisali Ukrajincima, što se prema tvrdnjama ukrajinske strane već dogodilo u Transnistriji, odmetnutoj proruskoj regiji u susjednoj Moldaviji.

"Da, ali postoji velika razlika jer vidimo da se tamo nije gađalo nešto što je samo po sebi kritična infrastruktura. Pogođena je neka zgrada u kojoj, koliko čujemo, nije bilo ničega, zbog čega se i sumnja da se radilo o insceniranom napadu. Velika je razlika ako vi vlastitom sabotažom ili provokacijom sebi raznesete naftni depo ili most, primjerice. To nije nešto što možete odmah popraviti", naglašava Avdagić.

"Suludo je razmišljati da ćete to napraviti za neko opravdanje. Za to ćete prije granatirati školu ili glavni stožer i reći, evo, granatirali su nas, raketirali su nas. Uostalom, što bi bilo koga od nas više pogodilo - da je eksplodirao nekakav naftni terminal ili da je pogođena škola i da su poginula djeca u njoj, ili recimo vojna bolnica? To je čisto psihološki puno bolje opravdanje i bolje motivira vašu stranu", ocjenjuje Avdagić.

"To mora biti djelo nekakve sabotaže. Je li organizirano ili je djelo nekakvog ad hoc pokreta otpora koji se pojavio u Rusiji, to zasad ne možemo znati", zaključuje naš sugovornik.