DANAS se otvara Pelješki most, najveći infrastrukturni projekt suvremene hrvatske povijesti, koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države. Most je izgrađen pretežito novcima iz fondova Europske unije, a na međunarodnom natječaju za njegovu izgradnju pobijedili su Kinezi.

Naravno, političari se nadmeću u tome tko je zaslužan za izgradnju pelješkog mosta i čija je to zapravo bila ideja, no smislenije je obratiti pažnju na to kakve će socioekonomske učinke imati Pelješki most.

Zato smo razgovarali s ekonomistima Vedranom Pribičević i Damirom Novotnym.

Vedrana Pribičević: Velika korist za turizam

Ekonomistica Vedrana Pribičević kaže da će najviše koristi od Pelješkog mosta imati turizam.

"Od Pelješkog mosta će velike koristi imati turizam, jer je do sada Dubrovačko-neretvanska županija bila destinacija uvelike ovisna o avioprijevozu što se za vrijeme pandemije pokazalo problematičnim. Prometnim povezivanjem sada će ta destinacija postati dostupnija i turistima koji dolaze autima, a to će imati i vrlo slične posljedice na rast cijena nekretnina i zemljišta kao što je imala i gradnja autoceste A1, samo u većem intenzitetu i u puno kraćem vremenskom roku", kaže.

"Stoga je za očekivati da će se i dalje povećavati cijene stanova, kuća i apartmana u toj županiji koje imaju najviše medijalne cijene u Hrvatskoj, više nego i u Zagrebu", dodaje.

Pozitivni učinak na lokalnu poljoprivredu

Pribičević smatra da će Pelješki most smanjiti i transportne troškove i troškove špedicije.

"Robe više neće morati prelaziti granicu kako bi bile dostavljene na sam jug zemlje. Smanjenje transportnih troškova može povoljno djelovati i na lokalnu poljoprivredu kojoj su sada cestom lakše dostupna tržišta u ostatku zemlje", ističe ova ekonomistica.

"Posebice treba naglasiti vinarije - jer je dubrovačko područje jedno od najvažnijih vinorodnih područja u Hrvatskoj - koje će sada biti puno dostupnije, doslovce "usput" svim turistima koji planiraju do Dubrovnika ići automobilom", kaže Pribičević.

Damir Novotny: Pelješki most je prvenstveno politički projekt

Ekonomist Damir Novotny misli da Pelješki most ima veći politički nego ekonomski značaj.

"U dokumentima Europske unije u kojima je odobren projekt nalazi se i studija izvedivosti. Treba se vratiti tim objašnjenjima", podsjeća.

Ovako objašnjava svoju skepsu. 

"No, iz perspektive multiplikacijskih učinaka javnih ulaganja koja se (su)financiraju i iz EU fondova, može se reći da je to dosad kod nas bilo slabo. Nije bilo velikih multiplikacijskih efekata na ekonomske aktivnosti, primjerice na rast BDP-a i na stvaranja novih radnih mjesta. Mislim da će se to dogoditi i s Pelješkim mostom", kaže Novotny.

"Taj most je prvenstveno politički projekt i iz te perspektive možemo govoriti o njegovom povijesnom značenju, ali iz ekonomske perspektive neće bitno utjecati na situaciju", smatra on.

"Treba početi razgovarati o obnovi željezničkog prometa"

"Što se tiče nekakve buduće Jadransko-jonske magistrale, čiji bi onda dio bio i Pelješki most, o njoj se govori desetljećima, ali se još nije ostvarila. U tom smislu je mnogo važniji koridor koji ide od Grčke preko Makedonije i Srbije do Mađarske. Taj se koridor već obnavlja, najviše u željezničkoj infrastrukturi", kaže.

Novotny apelira da počnemo unaprjeđivati željeznički promet.

"Povijest javnih ulaganja u Hrvatskoj se svodi na cestovnu infrastrukturu. Željeznice su posve zanemarene. Nakon otvaranja Pelješkog mosta vrijedilo bi početi razgovarati o željeznicama. Cestovna se infrastruktura izgradila u 15 godina, željeznice možemo obnoviti brže jer pruge već postoje, ne treba rješavati nikakve imovinsko-pravne odnose", kaže ovaj ekonomist.