NA EUROPSKIM su burzama cijene dionica pale jer je splasnula nada da će se s popuštanjem restriktivnih mjera u Kini ubrzati rast tamošnjeg gospodarstva, s obzirom na to da broj zaraženih covidom u toj zemlji brzo raste. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9:30 u minusu 0.3 posto, dok je od početka godine na gubitku oko 12 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0.71 posto, na 7443 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0.18 posto, na 13.900 bodova, a pariški CAC 0.40 posto, na 6484 boda. Od početka mjeseca podršku tržištima pružala je nada ulagača u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije covida i započele popuštati restriktivne mjere.

No, broj zaraženih, ne samo u urbanim nego i ruralnim dijelovima Kine, brzo raste pa neki zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milijun ljudi. Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo.

Širenje covida

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9:30 u minusu 0.8 posto, pa je na putu gubitaka treći tjedan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio oko 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.4 i 1.9 posto.

Osim širenja covida u Kini, negativno na tržišta utječe i jučerašnji pad Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones oslabio je 1.10 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1.20, a Nasdaq indeks 1.35 posto. Pad Nasdaqa na najnižu razinu od srpnja 2020. godine ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojemu ne odgovara okruženje s povišenim kamatnim stopama.

S&P 500 povećao je, pak, svoj gubitak od početka godine na 20 posto pa će 2022. ostati zapamćena po njegovom najvećem padu od financijske krize 2008. godine. Posljedica je to agresivnog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi se suzbila inflacija koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci popuštaju, no ulagači se plaše da će gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

Djed Mraz zaobišao tržište

U prosincu obično cijene dionica rastu, među ostalim zbog toga što investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje na kraju godine. Od 1950. godine S&P 500 indeks zabilježio je pad u prosincu u samo 18 godina. Po svemu sudeći, ove će se godine ta statistika pogoršati.

„Ove godine nema 'uspona Djeda Mraza', investitore je dočekao Grinch. U prosincu cijene dionica obično rastu zbog nade da će iduće godine gospodarstvo i tržište porasti. No, negativni ili slabi gospodarski pokazatelji, zabrinutost u vezi širenja covid-virusa u Kini, geopolitičke napetosti, visoke kamate, rizik od recesije... sve je to omelo Djeda Mraza da se pojavi na kraju ove godine”, kaže Greg Bassuk, direktor u tvrtki AXS Investments.