BBC JE NEDAVNO emitirao trodijelnu dokumentarnu seriju Putin vs. The West (Putin protiv Zapada), u kojoj se prikazuju odnosi između SAD-a i Europske unije s jedne strane i Rusije s druge otkako je u potonjoj na vlasti Vladimir Putin.

Putin protiv Zapada potpisuje Norma Percy, poznata dokumentaristkinja koja je radila i na serijalu Smrt Jugoslavije. Njen najnoviji televizijski rad sastoji se od tri epizode od 50-ak minuta, u kojima se analiziraju odnosi s Rusijom u proteklom desetljeću pa sve do Putinove masovne invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine. 

Upadljiv izostanak Angele Merkel među sugovornicima

Percy je uspjela doći do mnogih važnih sugovornika, među kojima su bivši britanski premijeri i predsjednici Europske komisije, kao i drugi europski lideri ili američki diplomati. Ipak, uočljivo je da među sugovornicima nema bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, iako se ona u ovom trodijelnom dokumentarcu često spominje i može vidjeti. 

Zato su tu, na primjer, bivši britanski premijeri David Cameron, Theresa May i Boris Johnson, bivši francuski predsjednik Francois Hollande i sadašnji ukrajinski Volodimir Zelenski te predsjednici EK Jose Manuel Barroso i Jean-Claude Juncker, kao i niz nižerangiranih ministara i diplomata.

Svi oni opisuju svoje susrete s Putinom kroz godine, nehotice razotkrivajući i promašene poteze Zapada, kao i propuštene prilike da se Rusiju ili čvršće veže uz EU i SAD ili da joj se pokaže da je doista" regionalna sila", kako ju je svojedobno opisao tadašnji američki predsjednik Barack Obama, što je Putina, naravno, jako razljutilo.

Johnson tvrdi da mu je Putin zaprijetio da će ga pogoditi projektilom

Svatko od njih ima neku svoju anegdotu u vezi Putina, a ne čudi što je najviše u javnosti odjeknula ona koju je ispričao Johnson. 

>> Johnson: Putin mi je u razgovoru zaprijetio projektilom

Johnson je u veljači 2022. vodio razgovor s Putinom te upozorio ruskog predsjednika da bi invazija na Ukrajinu dovela do zapadnih sankcija i većeg broja NATO-ovih snaga na ruskim granicama. Također je pokušao odvratiti rusku vojnu akciju govoreći Putinu da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u "u doglednoj budućnosti".

"U jednom trenutku mi je prijetio i rekao: "Borise, ne želim te povrijediti, ali, s projektilom to bi trajalo svega minutu" ili nešto slično. Veselo. Ali mislim da je, sudeći po vrlo opuštenom tonu koji je imao, po nekoj vrsti distanciranosti, samo podilazio mojim pokušajima da ga natjeram na pregovore."

Psihološka prednost bivšeg agenta KGB-a

Putin je bio vrlo ugodan tijekom tog najneobičnijeg poziva, rekao je Johnson. Mnogi drugi pak svjedoče o Putinovim ispadima bijesa ili običajem da ljude gleda u oči i uvjerljivo laže, što je neke od europskih lidera prilično zbunjivalo.

Očito je bivši agent KGB-a u tim trenucima imao određenu psihološku prednost, što se može iščitati iz prisjećanja njegovih sugovornika. Čak i kada bi bio suočen s dokazima da ne govori istinu, Putin nije uzmicao ni centimetra. Neki od sugovornika u BBC-jevom dokumentarcu otvoreno priznaju da nisu imali učinkovit komunikacijski odgovor na to.

Dvije mane dokumentarca

Putin protiv Zapada ima dvije očite mane. Prva je što baš i ne možemo čuti rusku verziju priče - jedini sugovornik s te strane je poznati ruski diplomat Andrej Kelin, a druga je što ne postoji dublje propitivanje izjava zapadnih lidera. Naravno da je svakome od njih sada u interesu da se pokažu u što boljem svjetlu i da ostave dojam kako su oni znali ili barem pokušali pripitomiti ili zaustaviti Putina.

Naročito je zanimljiva druga epizoda, koja se tiče rata u Siriji. Putin se zapravo tamo uopće nije htio miješati, već su ga, otkriva BBC-jev dokumentarac, u cijelu priču upetljali Amerikanci i Europljani.

Naime, nakon debakla Zapada u Libiji nitko baš i nije bio raspoložen za direktnu vojnu intervenciju u Siriji koja je pod problematičnim vodstvom Bašara Al Asada utonula u građanski rat dok je tada raspojasani ISIL zauzimao sve veće dijelove teritorija. 

Putin je bio prilično zadovoljan što ga Zapad zove u pomoć u vezi Sirije, ali je imao jedan ključni uvjet u svemu, a to je da se ne ide na rušenje Asada, uz objašnjenje da je lako moguće da će onaj tko dođe na vlast nakon njega biti još gori. U tome ruski predsjednik nije automatski bio u krivu. 

Amerikanci i Europljani su zvali Putina da pomogne u Siriji, a onda odustali od svega

Stvari su se, naravno, dodatno zakomplicirale: Obama je upozorio Asada da ne smije koristiti kemijsko oružje, a kada je ovaj to učinio, SAD nije reagirao na kršenje ove "crvene linije". Britanski premijer Cameron pak nije uspio dobiti podršku u parlamentu za vojnu intervenciju. Tako su lideri zapadne koalicije oprali ruke od Sirije nakon što su u priču uključili Putina, koji je to iskoristio da organizira veliku rusku vojnu intervenciju i stilizira se kao borac protiv ISIL-a.

Iz današnje perspektive se čini da je sve to bio jedan golemi sigurnosno-diplomatski debakl Zapada, i to u vlastitoj režiji, ali preko tuđih leđa, kao što je to često i slučaj u svijetu.

Previše svečanih večera, premalo komunikacije

BBC-jev dokumentarac ima i element sapunice jer se ponekad čini da toliko toga u međunarodnim odnosima ovisi o osobnim simpatijama lidera, kao i o protokolima međusobnih susreta. Primjerice, u jednom trenutku svjetski lideri ne uspijevaju uzeti dovoljno vremena za diskusiju o sigurnosnim pitanjima jer žure na svečanu večeru kod britanske kraljice. 

Općenito su svečane večere prilično velika tema u cijelom dokumentarcu: na njih se kasni, na njima se svađa ili miri, na njima se uživa i očito dobro jede. A opet, izgleda kao da bi predsjednici i premijeri trebali više i bolje komunicirati. Summiti poput G8 ili G20 funkcioniraju poput speed datinga i često su nepraktični te ne donose željene rezultate. Primjerice, na jednom od tih summita su Obama i Putin uspjeli razgovarati nasamo tek 15-ak minuta.

Putin protiv Zapada ne donosi nova otkrića kada je riječ o tome kako smo došli do još jednog krvavog rata u Europi, ali podsjeća da se rat u Ukrajini mogao izbjeći drugačijom politikom prema Rusiji. U cijeloj priči nema potpuno nevinih, ali je jasno i da postoji samo jedan krivac za rusku invaziju na Ukrajinu, a to je Vladimir Putin.