BILA je to vrlo znakovita gesta američkog predsjednika Joea Bidena. Na sastanak predstavnika devet članica NATO-a iz srednje i jugoistočne Europe, održan 21.2.2023. u Varšavi, pozvao je i moldavsku predsjednicu Maiu Sandu iako Republika Moldavija nije članica NATO-a te zasad ni ne teži pristupanju Sjevernoatlantskom savezu.

Za vrijeme jednog govora Joe Biden se izravno obratio moldavskoj predsjednici: "Ponosan sam što stojim na vašoj strani i na strani moldavskog naroda, koji voli slobodu", rekao je i pozvao nazočne da Maiu Sandu pozdrave pljeskom.

Ta gesta ima vrlo ozbiljnu pozadinu. Republika Moldavija, koja se nalazi između Ukrajine i sjeverozapada Rumunjske, već odavno strahuje da će postati sljedeća žrtva ruske agresivne politike i trenutno je suočena sa sve očitijim i sve žešćim vojnim prijetnjama iz Moskve. Početkom prošlog tjedna je ruski predsjednik Vladimir Putin poništio dekret iz 2012. godine u kojem Kremlj jamči suverenitet i cjelovitost Republike Moldavije.

Kratko prije toga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da Rusija želi državnim udarom smijeniti proeuropsko državno vodstvo Moldavije. Iz Moskve je nasuprot tomu prošlog četvrtka (23.2.2023.) rečeno da Ukrajina planira vojnu intervenciju u Republici Moldaviji, piše Deutsche Welle.

Koja je uloga toga zveckanja oružjem? I zašto mala Republika Moldavija s tri i pol milijuna stanovnika odjednom sve više dolazi u središte pozornosti ratnih zbivanja?

Strateško značenje Transnistrije

Moldavija je bila prva zemlja u kojoj je nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija podupirala separatiste, izazvala višemjesečni krvavi rat (1992.) i nakon toga stvorila zamrznuti konflikt: u Pridnjestrovlju ili Transnistriji, uskom području na istoku Republike Moldavije, s onu stranu rijeke Dnjestra (moldavski naziv Nistru, antički Tyras) više od tri desetljeća vladaju snage odane Moskvi.

Osim toga, tamo je stacionirano oko 2000 ruskih vojnika. U blizini transnistrijskog sela Cobasna nalazi se i najveće skladište oružja u Europi s oko 20.000 tona streljiva i vojne opreme. 1999. je Moskva pismeno zajamčila da će svoje trupe povući iz Transnistrije, ali obećanje nikad nije ispunila.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu Transnistrija je dobila puno veće strateško značenje. Rusija bi odatle mogla otvoriti zapadnu frontu u Ukrajini. Ili u najmanju ruku izazvati tako veliki unutarnjopolitički kaos u Republici Moldaviji da ta zemlja postane ozbiljno krizno žarište na istočnoj vanjskoj granici NATO-a, a na zapadu Ukrajine.

Blokirane krijumčarske rute

I separatističke snage u Transnistriji bi mogle biti zainteresirane za takav scenarij. One su se posljednjih desetljeća financirale, među ostalim, masovnim krijumčarskim poslovima, koji su se odvijali i preko ukrajinskog teritorija. Od početka rata Ukrajina je zatvorila granicu prema Transnistriji. Tamošnjem režimu zato prijeti ekonomski kolaps.

U prvim mjesecima nakon početka ruskog rata u Ukrajini moldavska predsjednica Maia Sandu i proeuropska vlada te zemlje su zauzimali vrlo oprezno stajalište prema Ukrajini – nisu htjeli prejako ići na kurs konfrontacije s Moskvom. To se promijenilo prošle jeseni.

Moskva je sve više smanjivala isporuke plina Moldaviji i podupirala oporbene stranke u pokušajima da destabiliziraju unutarnjopolitičko stanje u toj zemlji. To je zacijelo uvjerilo predsjednicu Sandu i moldavsko vodstvo da su uzaludna sva nastojanja oko nagodbe s Moskvom.

Kraj neutralnosti?

Republika Moldavija je zato počela velikom brzinom prilagođavati svoju opskrbu plinom i strujom za druge ponuđače umjesto ruskih. Osim toga, u toj zemlji se u međuvremenu otvoreno raspravlja o tomu bi li trebala promijeniti svoj status neutralne zemlje, zapisan u ustavu. Govori se i o naoružavanju moldavske vojske, koja je dosad bila gotovo bez oružja. Prije nekoliko tjedana je Njemačka isporučila Moldaviji oklopna vozila tipa Piranha.

Trenutno bi se ta zemlja teško mogla braniti protiv separatista, koji u Transnistriji vjerojatno imaju na desetke borbenih tenkova i drugog teškog oružja, kao i velike zalihe streljiva. Ukrajina je zato Moldaviji ponudila pomoć u slučaju da Moskva i separatisti isprovociraju konflikt.

Da Ukrajina planira intervenciju u Republici Moldaviji besmislena je optužba iz Moskve i u najboljem slučaju služi samo kao izlika Kremlju. Jer Ukrajini ne odgovara otvaranje druge fronte i vezanje njezinih vojnih resursa, koji su jako potrebni na drugoj strani.

Ali ruski predsjednik Vladimir Putin već je jedno postigao. Dosad politički pretežito neodlučna Republika Moldavija, odlučnije nego ikada ranije u protekla tri desetljeća, oslobađa se iz daviteljskog zagrljaja Moskve.

Pored više simboličnih gesta, kao što je bila ona američkog predsjednika prošlog tjedna u Varšavi, potpora dolazi i od "starije sestre" Rumunjske, s kojom Moldavija dijeli zajednički jezik, kulturu i dugu povijest. U gospodarskom odvajanju od Rusije Rumunjska će Moldaviji ubuduće biti jedan od ključnih partnera.