BUDUĆNOST hrvatske proizvodnje mesa je neizvjesna te više nije pitanje cijene po kojoj se ono prodaje, nego hoće li ga uopće i biti, istaknuto je na stručnoj raspravi "Budućnost proizvodnje, dostupnosti i cijena mesa u RH", održanoj danas u organizaciji agencije za PR u poljoprivredi i agrobiznisu Kombinat 1969.

Vlasnik tvrtke Natura Beef Mladen Kušeković rekao je da je situacija s mesom, posebice junećim i goveđim, došla do točke kad je pitanje hoće li mesa uopće biti. "Nije više pitanje cijene, nego hoće li ga biti", istaknuo je Kušeković.

"Veliki i ozbiljni proizvođači odustaju od proizvodnje, tov junadi je u padu, domaće teladi za tov gotovo nema, broj isporučitelja mlijeka u zadnjih 10 do 15 godina je pao s nešto više od 60 tisuća na ispod tri tisuće", dodao je.

"Ministarstvo vozi priču po svom"

Upozorio je i da je cijena stočne hrane odnosno žitarica u zadnje tri godine porasla gotovo 300 posto, cijena žive stoke porasla je za 30-ak posto, a mesa tek 20 posto. Naveo je i kako godinama Ministarstvu poljoprivrede ukazuju na probleme, od zakupa poljoprivrednog zemljišta do Strateškog plana, no što god da su predložili, nije prihvaćeno. "Ministarstvo vozi priču po svom", kazao je.

Iznio je i podatke kako je 2013. uvezeno žive stoke i proizvoda prateće industrije za 499.7 milijuna eura, a lani za 1.2 milijarde eura. "Brojke govore sve", istaknuo je. Misli i kako treba napraviti novi "clean start" - da se vidi što se želi, kako to napraviti i ima li ljudi koji to znaju usmjeravati prema cilju.

"Stočarstvo kao grana unutar poljoprivrede je ključna, ona vuče za sobom i sve ostalo", rekao je Kušeković. "Vidimo sad probleme ratara. Oni su se nakon tri godine probudili iz zimskog sna i shvatili da ratarstvo bez stočarstva nema smisla. I ne znam što su očekivali, da će možda cijene žitarica doći na tisuću eura po toni da bi to onda bilo isplativo", kazao je.

Dodao je da to govori jer je poznato da su cijene žitarica počele divljati na svjetskom tržištu i šest mjeseci prije rata u Ukrajini te da je špekulacija rizik.

"Situacija u svinjogojstvu alarmantna"

Vezano uz kretanje cijena mesa u budućnosti, kazao je kako je prognoziranje cijena nezahvalno jer ne barataju podacima kakva je situacija trenutno sa zalihama u Europi. No napominje da je kvalitetno meso u zemljama u okruženju skuplje nego kod nas. "Mi kao zemlja nemamo dovoljnu proizvodnju nijedne kategorije mesa i bojim se da je budućnost vrlo neizvjesna", rekao je.

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac upozorio je na loše trendove u svinjogojstvu te ocijenio kako je situacija alarmantna. Broj krmača, kako je naveo, lani je pao osam posto, a nazimica za više od 30 posto i to je jedan od najvećih padova unazad pet godina. Trend pada se nastavlja, kazao je Kuterovac te upozorio i na rast uvoza.

Rekao je i da hrvatski građani najviše konzumiraju svinjsko meso, procjene se kreću oko 40 kilograma godišnje, a samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa RH je 55 posto.

Kao vodeće probleme u sektoru svinjogojstva Kuterovac je izdvojio neuređeno tržište i nedostatak investicija. Problem je i što stari proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih nema.

"Neće biti pitanje cijene, nego nedostatka mesa"

Rekao je i kako Europa smanjuje proizvodnju i taj će se trend nastaviti. "Smanjuju proizvodnju jer imaju problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda na svojim imanjima budući da je limitirana količina dušika koji nastaje na farmama", kaže Kuterovac.

Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje te se samo čeka trenutak kada će građani osjetiti nedostatak svinjetine. "Neće biti pitanje cijene, nego nedostataka mesa", upozorio je.

U vezi s mjerama pomoći napomenuo je kako umjesto hitnih, mjere moraju biti sustavne i smislene. "Treba se fokusirati i rješavati probleme u funkciji neke grane poljoprivrede, a nama je, nažalost, poljoprivreda više grana za politička potkusurivanja, a ne za razvoj", istaknuo je.

Vlasnik Purexa Milivoj Dragošević izrazio je uvjerenje da će u jednom trenutku trendovi krenuti nabolje, a rješenje vidi u proizvodnji proizvoda bolje kvalitete. Hrvatska bi, kako je kazao, trebala raditi na nadstandardima, koji bi domaćoj proizvodnji donijeli veću dodanu vrijednost te koju bi prepoznali potrošači i bili je spremni platiti.