ZASTUPNIK u Vrhovnoj Radi (ukrajinski parlament) Roman Kostenko u intervjuu za Radio Free Europe/Radio Liberty otkrio je da će jedan od pravaca velike proljetne ofenzive biti kod grada Hersona u smjeru juga, preko rijeke Dnjepar. Njegova je izjava, sasvim razumljivo, izazvala burne reakcije.

Jednu od najburnijih imala je zamjenica ministra obrane Hana Maljar. Međutim, ni njene izjave nisu bile baš najsretnije te je pritom i sama otkrila neke zanimljive podatke.

Reakcije na izjave Romana Kostenka bile su tako burne jer dotični nije običan zastupnik, već predsjednik parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajno djelovanje.

Povrh toga, Kostenko ima bogato ratno iskustvo iz 2014. godine kad se borio na istoku Ukrajine kao zapovjednik satnije u elitnoj 79. zračnodesantnoj brigadi, stoga bi se moglo zaključiti da je zastupnik Kostenko jedan od informiranijih ljudi u Ukrajini, barem što se tiče budućih ratnih djelovanja ukrajinske vojske.

Detaljno otkrio plan ili...?

Zastupnik Kostenko je u intervjuu ustvrdio da će desantiranje ukrajinskih snaga na lijevu obalu Dnjepra biti teška i riskantna operacija, ali da je neminovna kako bi se ukrajinskim snagama omogućilo da brzo dođu do granica Krima. Na taj bi način, uz uništenje ili onesposobljavanje Kerčkog mosta (koji spaja Rusiju s Krimom), Krim postao otok koji bi se teško branio.

Kostenko je ustvrdio i da sam desant preko Dnjepra ne bi donio zadovoljavajuće rezultate bez ofenzivnih djelovanja prema Melitopolju i Berdjansku. To bi, po njegovim riječima, značilo stvaranje koridora dužine 80 kilometara (do Berdjanska) i minimalne širine 30 do 40 kilometara kako ga ruske snage ne bi mogle prekinuti.

Stvaranje takvog koridora, po tvrdnjama Kostenka, značilo bi formiranje novog bojišta dužine 160 kilometara koje bi trebale obraniti ukrajinske pričuvne snage jer bi udarne napredovale prema Melitopolju i Berdjansku.

I prije izjava zastupnika Kostenka bilo je jasno da bi se desantom na lijevu obalu Dnjepra otvorio najkraći put do Krima, no ovo je prvi put da je neki visoki ukrajinski dužnosnik javno potvrdio tu mogućnost.

Ukrajinski marinci uvode francuska vozila amfibije

Ako bi do desantne operacije preko Dnjepra došlo u narednim tjednima (ili mjesecima), nositelj operacije bili bi ukrajinski marinci, koji su, sigurno ne slučajno, prije nekoliko dana u operativnu i borbenu uporabu uveli francuska izvidnička vozila AMX-10RC.

Iako se u izvještajima ne spominje kojim su postrojbama vozila dodijeljena, najvjerojatnije se radi o novoformiranim 37. i 38. brigadama mornaričkog pješaštva. Jer su postojeće 35. i 36. brigade već uključene u intenzivna borbena djelovanja na istoku Ukrajine.

Uz to što je naoružan topom 105/47 F2 MECA kalibra 105 mm, AMX-10RC je amfibija. To znači da plovi brzinom od 7.2 km/h. Ne čini se puno, ali i takva brzina omogućava da preplovi rijeku širine 500 metara za četiri minute. Znatno kraće nego što zahtijeva postavljanje pontonskog mosta ili skele.

I kad se jednom nađu na drugoj obali rijeke, AMX-10RC mogu desantnim snagama pružiti sasvim konkretnu paljbenu potporu spomenutim topovima od 105 mm koji na udaljenostima do 1000 metara bez problema uništavaju sve ruske tenkove.

Francusko ministarstvo obrane sve isporuke oružja i vojne opreme Ukrajini proglasilo je državnom tajnom tako da se ne zna koliko će AMX-10RC biti isporučeno.

Najčešće se spominje brojka od 30 iako je moguće da će biti i više jer francuska vojska ima više od 200 AMX-10RC u operativnoj uporabi te ih zamjenjuje novim izvidničkim vozilima Jaguar. Zbog toga će veličina isporuka isključivo ovisiti o političkoj volji Pariza.

Ukrajinci rastežu ruske snage

Mogućnost desanta preko Dnjepra natjerat će rusko zapovjedništvo da na inače poprilično prazno okupirano područje Hersonske regije razmjesti dodatne snage i tako još više rastegne i ovako prenapregnute snage koje bi trebale dočekati i odbiti ukrajinske juriše.

S druge strane, ako ukrajinski glavni stožer zaista namjerava izvršiti desantiranje preko Dnjepra kod grada Hersona, onda je izjava zastupnika Kostenka bila najblaže rečeno nesmotrena. Stoga ne čudi burna reakcija zamjenice ministra obrane Hane Maljar.

Ona je na Facebooku napisala: "Svako spominjanje protuofenzive je nekorektno. To je golem kompleks djelovanja i napora koje ukrajinska vojska provodi. Ti napori uključuju pripremu opreme, ljudi, pričuve i razradu taktike – planove A, B i C. Oružane snage Ukrajine ne pripremaju neki jedinstveni plan za određeno vrijeme ili određeni smjer. Umjesto toga, svaki dan pripremaju široku lepezu obrambenih i protuofenzivnih strategija."

Posebno zanimljivo je da je Maljar ustvrdila da su već započela djelovanja vezana uz protuofenzivu, ne samo u i oko Bahmuta već i na drugim područjima.

Ova izjava pokrenula je burne rasprave među proukrajinskim blogerima gdje su to ofenzivna djelovanja već krenula. Kao najvjerojatnije područje odabrano je bojište u Zaporiškoj oblasti, preciznije u blizini mjesta Orihivka.

Neki su blogeri čak ustvrdili da su se ruske obrambene crte slomile, da ruska vojska provodi evakuaciju civila te da ukrajinske snage napreduju prema mjestu Vasilivka. Međutim, u izvještajima Instituta za ratne studije te se borbe uopće ne spominju.