EUROPSKI PARLAMENT je danas velikom većinom usvojio izvješće o Srbiji u kojem stoji da ona nazaduje na putu prema članstvu u EU, kako je potrebno uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu te jačanje vladavine prava, slobode medija i borbe protiv organiziranog kriminala.

Zastupnici su s 508 glasova za i 76 glasova protiv usvojili izvješće slovačkog zastupnika Vladimira Bilčika koji ga je dan ranije sažeo riječima: "Za značajan napredak potrebne su značajne reforme."  

On je tada naglasio da Beograd mora raditi na jačanju vladavine prava i sudstva, borbe protiv organiziranog kriminala, kako treba jačati neovisne medije, da dijalog s Prištinom mora dovesti do rezultata te se Srbija mora uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.  

Prioritet: Normalizacija odnosa Srbije i Kosova 

U izvješću se ocjenjuje kako je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU te su pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima. 

Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU šire mediji pod kontrolom vlade. Naglašava se i važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno u pogledu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. 

Izvješće daje "poprilično dobru inventuru političkog, pravnog, općeg društvenog stanja u Srbiji", rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler Hini, izrazivši zadovoljstvo što se u njemu navode i pitanja bitna Hrvatskoj, poput suočavanja s nasljeđem agresije na susjedne države, pitanja nestalih i zaštite manjinskih prava.  

"Udaljava se od Europe i u civilizacijskom smislu" 

Ressler je kazao kako Srbija ne nazaduje samo u pravno-administrativnom pogledu nego se "udaljava od Europe i u jednom civilizacijskom smislu". 

Hrvatski zastupnik istaknuo je da neusuglašavanje Srbije s temeljnim postavkama EU, poput uvođenja sankcija Rusiji, nije "cilj sam po sebi", nego pitanje "ljudskog, normalnog, političkog i nacionalnog opredjeljenja prema agresiji u Ukrajini", prema nasilju, agresivnoj politici promjene granice i "jezivoj propagandi" Rusije.  

"Ono što u suštini najviše zabrinjava je da Beograd ponekad čak i na različite načine kopira takav koncept maligne državne politike Moskve u odnosu prema svom okruženju", zaključio je Ressler, navodeći primjere svojatanja tuđe kulture, negiranja tuđih identiteta i svojatanja teritorija.  

Europski parlament je u srijedu izglasao i rezoluciju o Kosovu u kojoj daje preporuke što Priština treba poduzeti za napredak prema članstvu u Europskoj uniji. 

Parlament tim dokumentom poziva i preostale zemlje EU koje nisu priznale Kosovo da to učine što prije - Španjolsku, Slovačku, Cipar, Rumunjsku i Grčku. Rezolucija pozdravlja liberalizaciju viznog režima za kosovske državljane, političku stabilnost u toj zemlji od 2021. te njezino usklađivanje s europskom vanjskom politikom.