ŽELJEZNIČKE karte u Europi u prosjeku su na nekim linijama dvostruko skuplje od avionskih karata, a Hrvatska prati prosjek, utvrdila je u istraživanju ekološka udruga Greenpeace, zatraživši uvođenje nameta na kerozin.

Greenpeace je usporedio cijene karata na 112 ruta diljem Europe u nekoliko termina. Istraživanje je obuhvatilo 94 međunarodne i 18 domaćih linija.

Utvrdili su da su cijene željezničkih karata na tim linijama u prosjeku dvostruko skuplje od avionskih karata. Najveća je razlika u Britaniji i Španjolskoj, gdje je putovanje vlakom četiri puta skuplje od putovanja avionom.

Ispitivači su zabilježili najznačajniju razliku u cijeni na liniji Barcelona-London, gdje karta za vlak stoji i do 384 eura, 30 puta više od avionske karte koja se može naći i za 12.99 eura.

Letovi su jeftiniji na 71 posto analiziranih ruta, a niskobudžetni prijevoznici lete na njih 79 posto i u većini su slučajeva jeftiniji od željeznice zbog nepoštene i agresivne politike utvrđivanja cijena. 

Najskuplje od Zagreba do Rima

Greenpeace u istraživanju ističe da je Hrvatska željeznicom povezana sa svim susjedima, ali vlakovi voze jako rijetko.

Unatoč malom broju međunarodnih linija, sve nude noćne vlakove s relativno niskom cijenom karata. Cijena im raste samo u slučaju presjedanja, pa su letovi jeftiniji, utvrdili su.

Budući da je Ryanair odabrao Zagreb za jedno od čvorišta, zrakoplov je zbog velikog broja ponuđenih letova jeftinija opcija u Hrvatskoj.

Najskuplja je željeznička linija ona od Zagreba do Rima, utvrdio je Greenpeace, dodavši da je let čak četiri puta jeftiniji. 

Letovi su u prosjeku dvostruko jeftiniji od putovanja vlakom, izračunali su.

Porez na kerozin

Kako bi se ljudima omogućilo putovanje ekološki prihvatljivijim vlakom, pozivaju vlade da uvedu dugoročne povoljne "pokaze" za javni prijevoz i porez na ekstraprofit i da postupno ukinu poticaje avioprijevoznicima. 

Greenpeaceova stručnjakinja za promet Marisa Reiserer predložila je uvođenje poreza na kerozin u cijeloj Europi od 50 centi po litri, što bi generiralo godišnji prihod od 46.2 milijarde eura.

Taj novac trebao bi biti usmjeren u željezničku infrastrukturu, rekla je Reiserer.

"Sve više i više ljudi želi putovati vlakom i prestati letjeti, no nepostojeći porez na kerozin i daljnje klimatski štetne subvencije za zrakoplovnu industriju iskrivljuju cijene", kazala je.