DIREKTORICA Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko izjavila je danas da je na sastanku predstavnika banaka u vladi bilo govora o mjerama koje bi olakšale život građana i podignula im kvalitetu života, između ostalog najavivši vrlo skoro podizanje kamatnih stopa na štedne depozite.

Sastanak, na kojem su sudjelovali i predsjednik vlade Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac, Perko je ocijenila vrlo konstruktivnim i vrlo konkretnim, istaknuvši da bankari razumiju poruke i napore vlade za poboljšanje kvalitete života hrvatskih građana.

"Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i svaka će odlučiti za sebe"

"U tom kontekstu, banke jesu i definitivno će biti dio rješenja, a sigurno naše reakcije na poruke vlade neće izostati", izjavila je Perko ispred Banskih dvora. Pritom je podsjetila na uspješno izdanje narodne obveznice, u pripremi je i izdanje trezorskih zapisa, što bankama svakako predstavlja poticaj da krenu s podizanjem kamatnih stopa na štedne depozite.

"To je jedna od akcija koja se očekuje u skorom roku", najavila je Perko, dodavši da su neke banke već krenule s podizanjem kamata, a neke će početi vrlo skoro.

"Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i svaka će odlučiti za sebe. Neki koji do sada nisu povećavali povećavat će za više, neki koji su već krenuli u to imat će nekakve manje razmake, tako da je vrlo teško govoriti generalno", kazala je Perko.

Istaknula je i da su se kamatne stope na oročene depozite i kamatne stope na kredite kretale "otprilike u korelaciji", to jest rasle su istim intenzitetom, napomenuvši i da hrvatske banke imaju jedne od najnižih kamatnih stopa na kredite u Europi.

U kontekstu inflacije, Perko očekuje da će podizanje kamatnih stopa na depozite, kao i gore pobrojane mjere vlade vezane za obveznice i trezorske zapise, "pokupiti ekstra likvidnost" na tržištu te tako djelovati u smjeru smanjenja inflacije.

Upitana o tome hoće li podizanje kamata na depozite utjecati i na snažnije podizanje kamata na kredite poduzećima i građanima, Perko je rekla da se, s obzirom na to da su potrošači najosjetljivija skupina, kamatne stope na kredite neće dizati barem do druge polovice iduće godine, a i tada vrlo slabim intenzitetom.

O stambenim kreditima

Kada je riječ o ukupnim stambenim kreditima, dvije trećine građana imaju fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, što znači da se "njima ništa neće dogoditi".

Od jedne trećine onih koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope, 75 posto ih je vezano na Nacionalnu referentnu stopu (NRS), koja se "pomiče lagano i s velikim vremenskim odmakom".

"Tako da tog direktnog utjecaja i udara na građane neće biti", poručila je Perko.

Slično je i kada je riječ o nenamjenskim gotovinskim kreditima, s obzirom na to da ih je više od 90 posto ugovoreno s fiksnim kamatnim stopama. "Tako da su i tu građani vrlo dobro zaštićeni i neće biti većih šokova", izjavila je Perko.

Perko je niječno odgovorila na pitanje novinara je li na sastanku bilo riječi o plaćanju poreza na ekstra dobit i za ovu godinu.

S druge strane, potvrdila je da se razgovaralo o tome da se jedan dio dobiti banaka "realocira" u povećanje kapitala. "To je za nas u redu mjera, dakle stabilnost hrvatskih banaka će se još poboljšati i bit ćemo još otporniji za neke eventualne buduće potencijalne šokove", kazala je Perko.

Sever: Nema socijalne osjetljivosti trgovaca, dobavljača i prerađivača

Nakon sastanka u Banskim dvorima s bankarima uslijedio je i sastanak predsjednika vlade Plenkovića s predstavnicima socijalnih partnera, cehovskih udruženja i umirovljenika o paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, koji će sutra biti predstavljen na sjednici vlade.

Uoči sastanka, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je izrazio velika očekivanja od paketa, s obzirom na "cjenovni udar" kojem svjedočimo.

Uz očekivanje da će mjere za građane oko cijena energenata ostati iste, Sever očekuje i da "će se nešto riješiti s hranom", jer njene cijene imaju najveći udar na kućne proračune, pri čemu su te cijene rasle "daleko brže od inflacije".

Kada bi se cijene nekih artikala i vratile na kraj prošle godine, Sever smatra da su one i dalje osjetno veće no što su bile 2021. godine.

Ocijenio je da se u Hrvatskoj vrlo jasno pokazalo da trgovci, dobavljači i prerađivači nisu socijalno osjetljivi. "Onda ih treba stisnuti svim raspoloživim sredstvima", poručio je Sever.