MOŽDA se to čini bizarnim, ali ove zime mnogi su počeli kopirati skandinavski stil roditeljstva, koji uključuje ostavljanje beba i male djece da spavaju na otvorenom, odnosno na niskim temperaturama. Ljudi iz cijelog svijeta prihvaćaju ideju da će njihova djeca bolje spavati zahvaljujući hladnoći pa su Instagram i TikTok preplavljeni videima na tu temu.

U isječcima koje roditelji dijele bebe su ušuškane u toplim kolicima i spavaju ispred kafića te u parkovima. Drugi dječje sobe održavaju hladnijima tako da otvaraju prozore ili uključuju klima-uređaje.

Ova je praksa posve uobičajena u nordijskim zemljama, a stara je više od 100 godina. Točnije, počela se prakticirati nakon što je epidemija tuberkuloze, koja je zahvatila Island početkom 20. stoljeća, pogoršana lošim provjetravanjem stambenih objekata.

Tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno

1926. godine islandski liječnik David Thorsteinsson objavio je pedagošku knjigu u kojoj je tvrdio da bi roditelji trebali pustiti svoju djecu da spavaju vani u svojim kolicima kako bi bila na svježem zraku, čak i po hladnom vremenu, kako bi ojačala svoj imunološki sustav.

Tradicija se prenosi s koljena na koljeno, a uobičajeno je vidjeti dječja kolica s uspavanim bebama parkirana ispred kuća, stanova, pa čak i lokalnih tvrtki u zemljama kao što su Norveška, Danska i Island.

Jedna majka iz SAD-a, koja živi u Danskoj, objasnila je: "Danska praksa da bebe spavaju vani u kolicima nije samo kulturološka norma već je čak i primalje i medicinske sestre preporučuju."

Kaže se da svjež zrak održava zdravlje beba i pomaže im da bolje spavaju, a drijemanje u kolicima na otvorenom prakticira se po svim vremenskim uvjetima.

"Uobičajeno je ostaviti bebu da drijema vani dok vi idete u kupovinu ili sjedite u kafiću. Roditelji uvijek dobro paze ili imaju baby monitor u kolicima. Bebe se ne otimaju jer nitko ne želi odgovornost za tuđe dijete, pogotovo kada zdravstveni sustav čini sve što može kako bi pomogao svima koji žele imati vlastitu bebu uz male ili nikakve troškove", navela je.

Ne treba zanemariti moguće rizike ove prakse

Desetljeća istraživanja povezuju izlaganje hladnoći s bezbrojnim dobrobitima, uključujući jačanje imunološkog sustava, dok je finska studija iz 2008. pokazala da su djeca "dulje drijemala vani u usporedbi s drijemanjem u zatvorenom prostoru".

Međutim, postoji rizik od hipotermije po hladnom vremenu; stručnjaci kažu da je ključno da su djeca dobro odjevena i umotana u tople slojeve kad su vani.

"Temperatura beba može pasti četiri puta brže nego kod odraslih i one mogu postati hipotermične", rekla je pedijatrica Jennifer Shu.

Prva Šumska škola za bolesnu djecu otvorena je u Berlinu 1904. godine

Roditelji su dugo vjerovali da je boravak na otvorenom neophodan za njihovu djecu, a početkom 1900-ih, na primjer, neki od načina liječenja tuberkuloze bili su svjež zrak i odmor. Tisuće bolesne djece poslane su u škole na otvorenom koje su otvorene diljem Velike Britanije, Europe i Amerike u godinama koje su prethodile Drugom svjetskom ratu.

Pokret se temelji na konceptu da svjež zrak, dobra ventilacija i izloženost vanjskom prostoru mogu spriječiti širenje tuberkuloze te poboljšati zdravlje bolesnika. Pokret je započeo u Njemačkoj otvaranjem Šumske škole za bolesnu djecu u Berlinu 1904. godine, koja je bila osmišljena za borbu protiv tuberkuloze.

Ubrzo su ih prihvatili i drugi gradovi. Prva škola na otvorenom u Engleskoj izgrađena je u Bostall Woodu, u Londonu 1907., a prva škola na otvorenom u New Yorku pokrenuta je 1908. na napuštenom trajektu.

Međutim, nakon Drugoga svjetskog rata stavovi prema školama na otvorenom dramatično su se promijenili. Poboljšan je životni standard, a uvedeni su i novi tretmani, uključujući antibiotike, što je dovelo do smanjenja slučajeva tuberkuloze.