VRHOVNI zapovjednik estonskih oružanih snaga rekao je da su svježi obavještajni podaci o sposobnosti Rusije da proizvodi streljivo i regrutira vojnike potaknuli ponovnu procjenu među NATO saveznicima i niz upozorenja da se pripreme za dugoročni sukob.

Predviđanja da će Rusi potrošiti svoje resurse nisu se obistinila

Martin Herem, zapovjednik estonskih obrambenih snaga, rekao je kako se predviđanja da će ruske snage dosegnuti granice svojih resursa nisu obistinila. Ruska vojska ima kapacitet za proizvodnju nekoliko milijuna topničkih granata godišnje, što daleko nadmašuje europske kapacitete, te može regrutirati stotine tisuća novih vojnika, rekao je Herem.

General iz Estonije, koja s Rusijom dijeli gotovo 300 kilometara granice, pridružuje se sve većem broju vojnih lidera NATO-a koji su tijekom siječnja upozorili da se treba pripremiti za rat s Rusijom. Herem se pozvao na raniju procjenu da bi Rusija mogla proizvesti milijun topničkih granata godišnje, piše Bloomberg.

"Mnogi su mislili da Rusija ne može više. Činjenice govore drugačije"

"Mnogi su ljudi mislili da Rusija ne može ići dalje od toga - danas nam činjenice govore drugačije", rekao je Herem i dodao: "Može proizvesti mnogo više streljiva."

Gotovo dvije godine otkako je Putin naredio totalnu invaziju na Ukrajinu, čelnici NATO-a spremaju se za dugotrajni sukob jer protuofenziva Kijeva nije ispunila ciljeve, a snage su ukopane duž linije bojišnice od 1500 kilometara, koja se proteže od istočnog Donbasa do ušća rijeke Dnjipro na jugu.

Estonska obavještajna služba predvidjela je da će Rusiji trebati tri do pet godina da obnovi svoj vojni stroj u takvoj mjeri da predstavlja izravnu prijetnju NATO-u. Ali blizina baltičke regije i sve ratobornija retorika iz Moskve izazvali su zabrinutost oko vojne spremnosti.

Rusija sprema otvaranje drugog fronta?

Zapovjednik belgijskih oružanih snaga Michel Hofman rekao je u prosincu da bi Rusija za nekoliko godina mogla otvoriti "drugi front" na Baltiku ili u Moldaviji - zemlji smještenoj između Ukrajine i Rumunjske. Vojni zapovjednici iz Norveške i Švedske, koja je na pragu pridruživanja NATO-u, također su nedavno pozvali svoje nacionalne vlade da se pripreme za potencijalni sukob s Moskvom.

Proizvodnja streljiva pokazala se kao ključna točka u kojoj je 27 članica Europske unije podbacilo. Unija je krajem prošle godine poručila članicama da je malo vjerojatno da će ispuniti cilj proizvodnje milijun topničkih granata do ožujka. Rusija je u međuvremenu ojačana isporukom iz Sjeverne Koreje, koja je navodno poslala milijun granata prošle godine.

"Rusija nije izravna prijetnja danas ili sutra, ali..."

Primjedbe zapovjednika estonske vojske daju sumorniju perspektivu od one estonske premijerke Kaje Kallas, koja je u siječnju za Bloomberg rekla da Ukrajina još uvijek može pobijediti Rusiju ako saveznici pošalju Kijevu dio svoje ekonomske proizvodnje.

"Budemo li radili kako treba, mračna predviđanja neće se ispuniti", rekla je Kallas. Iako Rusiju ne vidi kao izravnu prijetnju "danas ili sutra", Herem je rekao da bi rizik za NATO mogao porasti na kritičnu razinu nakon što se ruski resursi oslobode kampanje u Ukrajini.

"Rusija bi tada bila u poziciji pokrenuti agresiju manjih razmjera. Jedna godina im je dovoljna da učine nešto užasno u našem smjeru", zaključio je Herem.