TRAŽITELJI azila u Njemačkoj ubuduće od države ne bi trebali primati socijalnu pomoć u gotovini. Uvode se kartice kojima bi trebali plaćati hranu i druge potrepštine. Kako bi to trebalo izgledati u praksi? Priču donosi Deutsche Welle.

Tijekom proteklog tjedna 14 od 16 njemačkih saveznih zemalja postiglo je dogovor oko uvođenja kartica kao sredstva plaćanja za tražitelje azila. Uvođenje kartice planira se za ljeto, najkasnije u jesen ove godine. "Uvođenjem te kartice mi reduciramo birokraciju u našim općinama, sprječavamo mogućnost da se novac koji ti ljudi primaju kao državnu pomoć šalje u njihove zemlje podrijetla, a tako se borimo i protiv krijumčara ljudima", rekao je Boris Rhein (CDU), šef vlade u Hessenu, trenutni predsjedatelj Konferencije premijerki i premijera njemačkih saveznih zemalja.

Savezna zemlja Sjeverna Rajna-Vestfalija (NRW) svojim će općinama prepustiti da same odluče hoće li uvesti taj novi sustav s karticama, oko kojeg se već neko vrijeme vode diskusije. Gradovi i općine bi morali sami snositi troškove uvođenja kartica, izjavio je jedan glasnogovornik šefa vlade NRW-a Hendrika Wüsta (CDU) za WDR. U projektu uvođenja kartica za tražitelje azila, odnosno u podmirenju financijskih troškova povezanih s tim projektom, neće sudjelovati ni savezne vlasti.

Koliko novca će biti na raspolaganju?

Tražitelji azila bi jedan dio pomoći koja im pripada primali preko kartice (a ne u gotovini, kako im se trenutno isplaćuje), i to po jedinstvenim standardima koji će vrijediti za cijelu Njemačku. Kartice bi trebale funkcionirati autonomno, neće biti povezane s bankovnim računom, a moći će se koristiti diljem Njemačke u svim branšama. Savezne zemlje će same odlučiti koliko novca će na taj način primati tražitelji azila, moguće je da će kartice imati i neke dodatne funkcije, a isto tako je moguće da se radijus korištenja kartica ograniči na neku regiju ili samo na neke branše. S obzirom na to da će praktički svaka savezna zemlja, odnosno lokalna vlast moći sama odlučiti kako će se i gdje koristiti te kartice, promatrači strahuju da bi na koncu situacija mogla biti komplicirana, odnosno da bi u praksi moglo biti jako puno različitih rješenja.

Nadležno ministarstvo šuti…

Helmut Dedy, direktor Udruženja njemačkih gradova, kaže: "Nova kartica za plaćanje namijenjena tražiteljima azila će biti napredak samo ako se na licu mjesta reducira birokracija, odnosno ako troškovi za uvođenje novog sustava ne budu prebačeni na naše komune. Mora se osigurati da korištenje tih kartica bude jednostavno, i za tražitelje azila, ali i za naše lokalne zajednice." Dodaje da gradovi ne žele da na koncu bude puno različitih rješenja: "Kartica za plaćanje mora biti primjenjiva u cijeloj zemlji."

O planovima savezne zemlje NRW oko uvođenja kartica za azilante za sada nema nikakvog komentara, ni od savezne zemlje Hessen, koja trenutno koordinira suradnju saveznih zemalja s federalnim vlastima, a ni od Saveznog ministarstva unutarnjih poslova ili iz Saveznog ministarstva socijale, piše WDR.

U Donjoj Saskoj se trenutno vode razgovori između predstavnika vlade u Hannoveru s predstavnicima općina oko modaliteta korištenja kartice, potvrđeno je iz sjedišta vlade Donje Saske. U Saskoj su se odlučili za drugačiji pristup ovoj temi. Kako je na novinarski upit potvrdila jedna glasnogovornica pokrajinskog ministarstva policije, komune same mogu odlučiti hoće li uvesti kartice za plaćanje kao neku vrstu privremenog rješenja, a onda kasnije preuzeti rješenje koje će vrijediti za područje cijele Njemačke.

Bavarska trenira strogoću…

Bavarska i Mecklenburg-Vorpommern također namjeravaju uvesti kartice za azilante, ali pritom slijede vlastita rješenja. Bavarski šef vlade Markus Söder (CSU) u nedjelju je na društvenoj mreži X napisao: "Naša kartica za plaćanje će biti brže uvedena i bit će rigoroznija."

A što to znači? Gotovinu će tražitelji azila u Bavarskoj primati i ubuduće, ali "samo kao mali džeparac do 50 eura", najavio je Söder. Ubuduće će azilanti moći kupovati samo robu u dućanima sa svakodnevnim potrepštinama. Tako se želi spriječiti online šoping, sudjelovanje u igrama na sreću ili prebacivanje novca u inozemstvo. Kako piše tabloid Bild-Zeitung, Söder već za mjesec dana želi prezentirati "Bayern-Karte" ("Bavarsku kartu"), i to kao pilot-projekt u četiri općine.

Komplicirana situacija za Wüsta

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji situacija za premijera Wüsta, kojeg se baš kao i Södera smatra jednim od mogućih kancelarskih kandidata Unije CDU/CSU, nije jednostavna. S jedne strane, političar CDU-a u više je navrata forsirao rješenja po pitanju azila, a vršio je i pritisak na semafor-koaliciju u Berlinu. Između ostalog, Wüst već mjesecima zahtijeva uvođenje strožih mjera s ciljem reduciranja "iregularne migracije". A s druge strane Wüst u Düsseldorfu, glavnom gradu NRW-a, vlada u koaliciji sa Zelenima, strankom koja se dugo protivila ideji uvođenja kartica za azilante.

I Wüstov stranački kolega, ministar rada i socijalne skrbi u NRW-u Karl-Josef Laumann također je prije nekoliko mjeseci naglasio kako je skeptičan oko uvođenja novog instrumenta za azilante. Laumann je tada rekao da ljudi koji se nađu u problemima u Njemačku ne dolaze iz zabave. Skeptični tonovi stižu i od znanstvenika. U intervjuu za WDR-ov magazin Westpol sociolog Özgür Özvatan s Humboldtova sveučilišta u Berlinu izrazio je sumnju oko teze da je socijalna pomoć "pull-faktor", odnosno razlog zbog kojeg azilanti dolaze u Njemačku. Odlučujući su prije svega "push-faktori" poput ratova ili državnog progona, smatra. I istraživači migracija upozoravaju javnost da ne precijeni značaj novca za odluke koje donose azilanti.   

Pro Asyl kritičan oko kartica

Humanitarne organizacije koje pomažu izbjeglicama ionako su kritične oko planova uvođenja kartica za plaćanje. Savezne zemlje su te kartice "prilično jasno koncipirale kao instrument diskriminacije s ciljem odvraćanja izbjeglica", tvrdi organizacija Pro Asyl.

Andrea Kothen iz Pro Asyla kaže da se vlasti NRW-a, odnosno njemačke lokalne vlasti sada moraju pobrinuti da rješenje koje se na koncu uvede ne bude diskriminirajuće. U načelu pokrajinske vlasti moraju pomoći komunama kako bi one bile u stanju da na primjeren način, odnosno u skladu s ljudskim dostojanstvom, prihvate izbjeglice i skrbe o njima, napominje Kothen i dodaje: "Što se tiče troškova uvođenja kartica, postoji i jednostavno rješenje za komune. Da se odustane od kartica i umjesto toga novac prebacuje na normalni račun u banci. To je najjeftiniji, najjednostavniji način, i to bez diskriminacije."

U Njemačkoj tražitelji azila, odnosno ljudi s vremenski ograničenom dozvolom boravka, imaju pravo na krov nad glavom, hranu, odjeću, zdravstvenu skrb i robu svakodnevne potrošnje. Negdje je umjesto toga predviđena isplata pomoći u novcu ili u obliku vaučera. Mjesečna pomoć po djetetu (u dobi između pet i deset godina) iznosi 278 eura, a za odrasle osobe ili samohrane roditelje 410 eura. Nakon 18 mjeseci provedenih u zemlji mjesečna pomoć raste na otprilike isti iznos kao i regularna socijalna pomoć.