PRETILOST posljednjih desetljeća postaje ozbiljan globalni problem, koji značajno utječe na zdravlje ljudi širom svijeta.

Hrana postaje sve dostupnija za sve veći broj ljudi, a stil života i životne navike mijenjaju se na takav način da u organizam unosimo sve više kalorija, dok ih sve manje trošimo.

Znanstvenici stoga posljednjih godina sve više istražuju popularnu dijetu poznatu kao povremeni post (intermittent fasting), u kojoj se vrijeme unosa hrane izmjenjuje s vremenom potpunog uzdržavanja od jela, i njezino djelovanje na gubitak kilograma i organizam.

Sve više ljudi je pretilo

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 1.9 milijardi odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je više od 650 milijuna pretilo. U SAD-u preko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena ima prekomjernu tjelesnu težinu.

U EU oko 52% odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 17% njih je pretilo. U Hrvatskoj se, prema podacima iz 2021. godine, s tim problemom suočava više od 60% odraslih.

Novo istraživanje osi

Već je od prije poznato da su mozak i crijeva povezani, odnosno da na neki način komuniciraju i u tijelu čine svojevrsnu os.

Novo istraživanje koje su kineski znanstvenici tijekom 62 dana proveli na 25 dobrovoljaca s dijagnozom pretilosti pokazalo je da povremeni post ne samo da pomaže u mršavljenju već mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom.

Rad je objavljen u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.

Što je povremeni post?

Povremeni post je prehrambeni režim u kojem se razdoblja posta i unosa hrane izmjenjuju na razne načine. Metoda 16/8: Uključuje preskakanje doručka i ograničavanje dnevnog razdoblja jela na 8 sati, primjerice od 13 h do 21 h. Zatim slijedi 16-satno razdoblje posta.

Jedi-prestani-jedi: Ova metoda uključuje post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno. Primjerice, ne jede se od večere jednog dana do večere sljedećeg dana. Dijeta 5:2: Ovom metodom unosi se samo 500-600 kalorija u dva neuzastopna dana u tjednu, dok se ostalih 5 dana jede normalno.

Mnogi ljudi smatraju da je metoda 16/8 najjednostavnija, najodrživija i najlakša za pridržavanje. Stoga je i najpopularnija.

Studija i njeni zaključci

U novoj studiji sudionici su bili podvrgnuti programu mršavljenja koji je uključivao istovremeno pažljivo praćenje kalorijskog unosa i povremeni post. Rezultati su bili iznenađujući.

Ne samo da su sudionici značajno izgubili na težini – u prosjeku oko 7.6 kilograma, odnosno 7.8 posto tjelesne težine – nego su znanstvenici zabilježili i dokaze o promjenama u aktivnostima određenih regija mozga povezanih s debljanjem te promjene u sastavu crijevnih bakterija.

Qiang Zeng iz Nacionalnog kliničkog istraživačkog centra za gerijatrijske bolesti u Kini rekao je prilikom objave rezultata da je njihova studija pokazala da "povremeni post mijenja os ljudskog mozga, crijeva i mikrobiom".

"Uočene promjene u mikrobiomu crijeva i aktivnostima u regijama mozga povezanih s ovisnošću tijekom i nakon gubitka težine vrlo su dinamične i povezane su s protokom vremena", dodao je.

Trenutačno još nije jasno što uzrokuje zabilježene promjene ni utječu li crijeva na mozak ili obrnuto. Međutim, budući da su crijeva i mozak povezani, znanstvenici smatraju da bi specifičan utjecaj na određene dijelove mozga mogao biti koristan u kontroli unosa hrane.

Promjene u zanimljivim dijelovima mozga

U novoj studiji posebno je zanimljivo to što su se promjene u moždanoj aktivnosti, zabilježene funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), odigrale upravo u regijama za koje se zna da su važne u regulaciji apetita i ovisnosti – uključujući inferiorni orbitalni frontalni režanj.

Štoviše, promjene crijevnog mikrobioma, analizirane u uzorcima stolice i mjerenjem krvi, također su bile povezane s određenim regijama mozga.

Primjerice, bakterije Coprococcus comes i Eubacterium hallii bile su negativno povezane s aktivnošću u lijevom inferiornom orbitalnom frontalnom girusu, području koje je uključeno u izvršne funkcije koje uključuju snagu volje kada je riječ o unosu hrane.

Dvosmjerna komunikacija mozga i crijeva

Xiaoning Wang iz Državnog kliničkog centra za gerijatriju u Kini istaknuo je da se smatra da mikrobiom crijeva komunicira s mozgom na složen, dvosmjeran način.

"Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji pristupaju mozgu putem živaca i cirkulacije krvi. S druge strane, mozak kontrolira ponašanje u ishrani, dok hranjive tvari iz prehrane mijenjaju sastav mikrobioma crijeva", objasnio je.

Treba otkriti koji su čimbenici ključni i kako djeluju

Liming Wang s Kineske akademije znanosti rekao je da je "sljedeće pitanje na koje treba odgovoriti koji je točno mehanizam kojim crijevni mikrobiom i mozak komuniciraju kod pretilih ljudi, uključujući i tijekom mršavljenja".

Pojasnio je da bi u budućim istraživanjima trebalo otkriti koji crijevni mikrobiom i koje regije mozga su ključni za uspješno mršavljenje i održavanje zdrave težine.