U MJESECU iza nas srušeni su temperaturni rekordi.

Bio je to najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, objavila je služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena. 

Prema njezinim podacima, ova godina vjerojatno će nadmašiti 2023. kao najtoplija u povijesti. Zagrijavanje djelomično uzrokuju klimatske promjene nastale zbog utjecaja čovjeka, a dijelom i meteorološki fenomen El Niño.

Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih mjeseci

"Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih mjeseci, a bilježimo i rekordno visoke razine stakleničkih plinova zbog izgaranja fosilnih goriva. Bojim se da će se o tim rekordima izvještavati kao da su rezultati s Olimpijskih igara, ali čini mi se da se neće razviti svijest da se time krše ljudska prava većine ljudi na planetu.

Topli mjeseci znače jače toplinske valove te ozbiljnije poremećaje, kao što su obilne kiše i razorne poplave", rekla je znanstvenica Friederike Otto s Grantham instituta na londonskom Imperial Collegeu, prenosi HRT.

Copernicus: Rekordi padaju unazad više od godinu dana

Zbog emisije stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, temperaturni rekordi na svjetskoj razini padaju unazad više od godinu dana: lipanj 2024. je postao najtopliji lipanj ikada izmjeren i oborio je lipanjski rekord 2023., piše AFP pozivajući se na europski opservatorij Copernicus.

Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na zemaljskim podacima.

Europska komisija koordinira i upravlja programom koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom. 

Dosad nezabilježeno pregrijavanje oceana

S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji, lipanj 2024. je 13. uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu na prethodne mjesece, objavio je Copernicus.

S tim nizim i uz do sada nezabilježeno pregrijavanje oceana koji su apsorbirali 90 posto viška vrućene izazvane ljudskimm djelovanjem, "prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023- lipanj 2024. - je najviša ikada zabilježena", ističe Copernicus.

U tom razdoblju je prosječna temperatura planeta bila 1,64 stupnja Celzija iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900., kada deforestacija i izgaranje fosilnih goriva još nije zagrijalo klimu Zemlje.

Lipanj 2024. je, između ostalog, bio "12. mjesec za redom s temperaturom višom za 1,5C u odnosu na predindustrijsko razdoblje", ističe Carlo Buontempo, direktor servisa Copernicus za klimatske promjene (C3).

Cilj Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5°C više u odnosu na predindustrijske razine.

Ako je klima već zagrijana za 1,2C više u odnosu na razdoblje 1850-1900, stručnjaci za klimu UN-a predviđaju da cilj od 1,5C ima tek ograničene izglede da bude postignut u razdoblju od 2030/35, uz ritam emisije stakleničkih plinova čiji se vrhunac očekuje do 2025.

Zbog vrućine 1300 mrtvih u Meki

S izuzetkom zapadne Europe u kojoj je temperatura u lipnju bila blizu ili niža u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020., ostatak svijeta je zabilježio veće i znatno veće temperature te je tako u Meki, Saudijskoj Arabiji, od vrućine umrlo više od 1300 hodočasnika. Temperatura u Velikoj džamiji rasla je i do 51,5 stupnjeva Celzija.

Grčka Akropola je zbog visokih temperatura od  44 C bila zatvorena. Sjever Kine, uključujući i Peking, pržio se na više od 40C, dok je jug bio pogođen poplavama.

Razorne poplave su pogodile i Keniju, Afganistan  i Francusku. Radi se o sve učestalijem fenomenu u svijetu kao posljedici zagrijavanja klime, kada se vlaga maksimalno povećava u zraku, a s tim i potencijalni intenzitet padalina.

World Weather Attribution (WWA) tvrdi da je smrtonosni toplinski val u SAD-u i Meksiku zbog klimatskih promjena postao 35 puta vjerojatniji.

Što se požara tiče, lipanj je u Amazoni, koju pogađa povijesna suša, zaključio najgore polugodišnje razdoblje unazad 20 godina.

Prekid električne energije

Ostale oposljedice toplinskih valova uključuje i prekid napajanja električnom energijom koji je pogodio Egipat, Pakistan i zapadni Balkan.

No, do kraja godine se očekuje predviđeni povratak klimatskog fenomena La Nine koji nose svježije temperature te se može očekivati pad globalnih temperatura, smatra Julien Nicolas, znanstvenik u Copernicusu.

Objašnjava da će temperature u svijetu krajem 2024. u velikoj mjeri ovisiti o rastu temperaure oceana koji pokrivaju 70% površine planeta.

Povišena temperatura površine sjevernog Atlantika je pridonijela i snazi uragana Beryl koji je početkom srpnja pogharao Antile.

"Ako, usprkos La Nini, ove rekordne temperature ostanu, 2024. bi u cijelosti mogla biti toplija od 2023., ali je još rano za reći", kazao je Nicolas.