USTAVNI sud na jesen će odlučiti o ustavnosti odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojima dio građana mora jednom u tri mjeseca osobno doći u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako ne bi izgubili status osiguranika.

Na Ustavnom sudu Hina doznaje da se na predmetu radi, no sve još nije gotovo i završetak se očekuje na jesen. Riječ je o spornim izmjenama i dopunama zakona iz travnja 2023. kojima se želio uvesti red u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno utvrditi broj osiguranika te spriječiti zlouporabe.

Pravobraniteljica predala zahtjev za ocjenu ustavnosti

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi izmjena i dopuna tog zakona 29. lipnja prošle godine, a zahtjev je dopunila u rujnu informacijama iz pritužbi građana koji su joj se obratili nakon što je obveza javljanja u HZZO stupila na snagu.

U pritužbama građani navode kako su doznali da su odjavljeni iz obveznog zdravstvenog osiguranja tek kad su pokušali ostvariti zdravstvenu zaštitu, a među njima su i kronični bolesnici, starije osobe te majke na rodiljnom ili roditeljskom dopustu.

"Do sada smo dobili preko 120 pritužbi građana koji su izgubili zdravstveno osiguranje nakon uvođenja ove obveze, od kojih je 30 stiglo ove godine, što pokazuje da se problemi ljudi, u iščekivanju odluke Ustavnog suda, nastavljaju", kazala je u izjavi Hini pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Najveći broj pojedinačnih pritužbi koje je potaknula jedna izmjena zakona

Ističe da je to ujedno i najveći broj različitih pojedinačnih pritužbi pučkoj pravobraniteljici koje je potaknula jedna izmjena zakona, a u razdoblju od godinu dana HZZO je iz istog razloga primio 1991 prigovor.

U pritužbama, kaže pravobraniteljica, građani govore o osjećaju nepravde i nejednakosti zbog gubitka zdravstvenog osiguranja u iznimno teškim životnim situacijama u kojima se nalaze.

"Šalju ih teško i kronično oboljeli, osobe koje se teško kreću ili to ne mogu bez tuđe pomoći, ljudi koji žive u mjestima u kojima je javni prijevoz teško dostupan, kao i studenti koji studiraju izvan Hrvatske. Obraćaju se i majke na rodiljnom i roditeljskom dopustu, koje su zbog gubitka zdravstvenog osiguranja ostale i bez novčane naknade iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora."

Dobar dio ljudi pri tome navodi da nisu ni dobili obavijest o ovoj obvezi te da su saznali da su ostali bez zdravstvenog osiguranja u trenutku kad su htjeli podići terapiju o kojoj ovise, kad su došli u bolnicu na zahvat ili, u slučaju majki, nakon što im nije bila uplaćena mjesečna naknada, upozorava pučka pravobraniteljica.