ZASTUPNIČKI dom parlamenta BiH danas je po hitnom postupku usvojio proračun zemlje za 2024. u iznosu od 1,.55 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 693 milijuna eura, a ta bi sredstva trebala biti na raspolaganju od narednog tjedna pod uvjetom da proračun u petak potvrdi i Dom naroda.

Prijedlog proračuna našao se pred zastupnicima nakon što je država šest mjeseci funkcionirala na privremenom financiranju jer se političari iz dva entiteta nisu mogli dogovoriti o načinu raspodjele sredstava prikupljenih kroz PDV i druge pristojbe.

Višemjesečne političke ucjene

Višemjesečne uzajamne političke ucjene prekinute su tek nakon što je Europska komisija postavila usvajanje proračuna vlastima u BiH kao uvjet za odobravanje bespovratne financijske pomoći, za što su sredstva osigurana kroz Plan rasta EU za zapadni Balkan.   

Zastupnici oporbe oštro su kritizirali vlast jer im usvajanje proračuna za tekuću godinu nudi tek u srpnju, a ministar financija Srđan Amidžić kazao je kako je takva apsurdna situacija u BiH postala pravilo.

Podsjetio je kako je od okončanja rata BiH kao država samo u dva navrata uspjela pravodobno usvojiti proračun.

"To je, na žalost, već odavno postalo političko pitanje", kazao je Amidžić. 

Podsjetio je kako državni proračun nikada nije bio razvojni, nego se iz njega uglavnom pokrivaju troškovi državne administracije, prije svega plaće, i osigurava servisiranje vanjskog duga.

Problem entitetskih proračuna

Zastupnik i nekadašnji predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na to je kazao kako se proračun BiH godinama planski ograničava, uz uskraćivanje financiranja razvojnih projekata.

Uz to se, kako je istaknuo, stalno pokušava jačati entitetske proračune, iza čega u pozadini stoji politički koncept čiji je cilj slabljenje države, a jačanje entiteta.

Oporba je posebice kritizirala ograničavanje sredstava za obranu, svedenih na nešto manje od 200 milijuna eura, no ministar Amidžić tvrdi kako je i to sasvim dovoljno i da ni ovaj iznos Ministarstvo obrane neće moći potrošiti.

BiH je na dnu ljestvice europskih država po izdvajanjima za obranu, jer za to troši do 0.8 posto BDP-a, dok je standard kojega države-članice NATO-a pokušavaju pratiti oko dva posto BDP-a.