NA DRUŠTVENIM mrežama posljednjih se dana proširila informacija prema kojoj je broj umrlih u srpnju 2024. godine bio za 13% veći nego u istom mjesecu prošle godine, što su neki pripisali velikim vrućinama.

Doista, kada se gledaju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju umrlih u srpnju 2023. (3993) i u srpnju 2024. (4509), moguće je uočiti značajan skok od oko 13% (tablica dolje).

Toplinski valovi odnose sve više života

Budući da toplinski valovi u Hrvatskoj i EU posljednjih godina odnose sve više žrtava, nagađanja o mogućoj povezanosti mogu zvučati smisleno.

Primjerice, prema dostupnim podacima, toplinski valovi u Europi, uključujući i Hrvatsku, uzrokovali su tijekom ljeta 2022. godine oko 61.672 smrtna slučaja.

Studije također daju projekcije prema kojima će toplinski valovi u budućnosti postati još češći i smrtonosniji.

Što kažu u HZJZ-u?

No, nas je zanimalo može li se skok od 500-tinjak smrti u srpnju 2024. (grafikon gore) doista pripisati ljetnim vrućinama. Odgovor smo potražili u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Iz HZJZ-a smo dobili tumačenje zašto za sada ne mogu dati interpretaciju uočenog skoka.

"Podaci o umrlima u 2024. godini još su u postupku obrade i temeljem dostupnih podataka još uvijek nije moguće odgovoriti na postavljena pitanja. Trenutno su na stranicama Državnog zavoda objavljeni privremeni podaci prema kojima je u srpnju zabilježen veći broj umrlih osoba u odnosu na srpanj u prethodnim godinama. Za potpuno razumijevanje značenja objavljenih podataka potrebno je upoznati se s metodološkim napomenama koje su navedene uz objavljene podatke, a u kojima stoji:

'Podaci prirodnoga kretanja stanovništva - privremeni podaci - dobiveni su na temelju upisa živorođenih i umrlih osoba te sklopljenih brakova u tijeku jednog mjeseca u odgovarajuće državne matice (rođenih, umrlih, vjenčanih). To znači da se podaci koji se objavljuju kao privremeni podaci odnose na mjesec u kojem su pojedini vitalni događaji upisani u državne matice, a ne na mjesec kad su se oni stvarno dogodili. Zbog toga je u privremenim podacima u ukupan broj događaja uključen i jedan broj onih koji se ne odnose na mjesec za koji se iskazuju podaci.'

Prema tome, iz spomenutih privremenih podataka sa sigurnošću možemo utvrditi samo veći broj upisa umrlih osoba u državne matice, neovisno o tome kada su one stvarno umrle. Prava slika stanja bit će vidljiva po završetku upisa i obrade svih umrlih osoba u 2024. godini. Tada će biti evidentirani i njihovi uzroci smrti na osnovu kojih će se moći analizirati je li zabilježen značajan višak smrti te procijeniti eventualna povezanost s bolestima koje su bile uzrok smrti", poručili su iz HZJZ-a u priopćenju.

Privremeni podaci ovise o dinamici obrade

Drugim riječima, privremeni podaci o smrti ovise o dinamici njihove obrade na koju mogu utjecati razni čimbenici.

Dakle, moguće je da netko umre u travnju, svibnju ili lipnju, a da njegova smrt u DZS-u bude zabilježena tek u srpnju.

Ako pogledamo tablicu s početka teksta, vidjet ćemo da je u lipnju 2023. bio upisan veći broj umrlih (4034) nego u lipnju 2024. (3536). Zapravo je razlika upravo 500-tinjak smrti, koliko je ove godine u srpnju zabilježeno kao višak. Dakle, postoji mogućnost da su podaci obrađeni i dostavljeni s određenim zakašnjenjem, tako da je u lipnju ili nekom drugom ranijem mjesecu nastao manjak koji se potom pojavio kao višak u srpnju.

Naravno, ovo su samo nagađanja i zapravo je teško reći što se stvarno dogodilo. Sasvim je moguće da su vrućine stvarno bile uzrok viška smrti koji je zabilježen u srpnju. No nitko ozbiljan neće se upustiti u nagađanja o tome dok god se ne završi obrada svih podataka.