GENERALNI direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler te meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar govorili su za HRT o poplavama u Europi, onome što se može očekivati u Hrvatskoj te o utjecaju klimatskih promjena.

Najmanje 17 ljudi poginulo je u katastrofalnim poplavama koje pustoše dijelove srednje i istočne Europe. U Poljskoj, Češkoj, Austriji i Rumunjskoj iz svojih se domova evakuiraju tisuće ljudi. Poljska je proglasila elementarnu nepogodu, Mađarska je na teren poslala i vojsku. 

Rastu i vodostaji rijeka u Hrvatskoj. Idućih dana očekuje se dolazak novog vodenog vala i rast vodostaja Mure, Drave i Dunava, oko kojeg se koncentrira obrana od poplava. Vrhunac vodenog vala očekuje se u idućih od 7 do 10 dana. 

Šef Hrvatskih voda: Dunav je na razini prijetnje iz 2013. godine. Nećemo imati poplave kao u ostatku Europe

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković uvjerava da u Hrvatskoj nećemo gledati scene poput onih u gradovima središnje Europe. "To je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu", rekao je Đuroković.

Na ulaznom profilu kod Batine vodostaj Dunava trebao bi iznositi 750 cm. "Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima", rekao je Đuroković i dodao da imamo vremena za pripremu.

Situacija na Muri i Dravi je dobra. "Praktički smo pri završetku vršnih opterećenja na području Murskog Središća i Botova. Vidimo da nećemo imati neke ozbiljnije protoke, one će biti duplo manje nego u kolovozu prošle godine", rekao je Đuroković.

Građanima su već stigla upozorenja. "Znaju što trebaju činiti. Prije svega u vikend-naselju Zeleni otok ljudi svoje stvari moraju dići na viši teren. Ne bi trebali tamo boraviti, svi bi trebali izaći. Nekome se može nešto dogoditi. U tim trenucima ne treba nam da se hitne službe moraju probijati kroz mutni Dunav", rekao je Đuroković.

Güttler: Ciklona Boris je u završnoj fazi

Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler rekao je da je ciklona Boris u završnoj fazi. "Imala je pomalo neobičnu putanju. Krenula je iz područja Sredozemlja prema središnjoj Europi i zadnja dva dana se vraćala preko područja Hrvatske na Italiju. Polako imamo njeno gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana", rekao je  Güttler.

Na nekim lokacijama Europe palo je preko 450 litara kiše po četvornom metru. "Ti ekstremi koncentrirani su uglavnom na području Austrije, južne Poljske, Češke i Slovačke, ali imali smo incidente i na području Rumunjske, Moldavije, Mađarske", rekao je ravnatelj DHMZ-a.

Treba li strahovati od ciklone koja se formira iznad Genovskog zaljeva? "Danas i sutra na području Hrvatske trebamo obratiti pažnju na buru na sjevernom Jadranu i jugo na jugu Jadrana. Moguće je još jedno kišno razdoblje oko četvrtka, no ništa ekstremno ni zabrinjavajuće, a temperatura će se polako tijekom ovog tjedna dizati. Vjerojatno ćemo tijekom vikenda, barem na području Zagreba, biti na preko 20°C", rekao je Güttler.

Vremenski ekstremi diljem svijeta

Europom hara ciklona Boris, na jugu SAD-a uragan Francine, u jugoistočnoj Aziji tajfun Yagi, a sada i tajfun Bebinca. Jesu li globalne klimatske promjene utjecale na svojevrsnu sinkronizaciju ekstremnih vremenskih pojava diljem svijeta?

"Kada govorimo o Europi, možemo reći da je barem u dva elementa posljedica klimatskih promjena, ne nastanak same te ciklone koliko njen intenzitet. Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svom normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva više od prosjeka i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga", rekao je ravnatelj DHMZ-a.

"Trenutno imamo i druge probleme diljem svijeta. Šangaj je središte tajfuna, ali imamo neke zanimljive efekte. Na području Atlantika, iako su ekstremno visoke temperature i ondje, sezona uragana ipak je nešto slabija nego što je prognozirano. Tu su se dogodile određene promjene u strujanju atmosfere, koje su malo ipak smanjile broj uragana. Vidjet ćemo ostatak sezone uragana na području Atlantika, hoće li biti kakvih novih incidenata, ali generalno je sezona nešto mirnija nego što je očekivano", dodao je.

Klimatske promjene dižu temperaturu na cijelom planetu, a paralelno s time dolaze i druge pojave. "Toplija atmosfera sadrži više vodene pare. Otprilike 1 stupanj toplija atmosfera znači 7 posto više vodene pare, to otprilike znači 7 posto intenzivniji ekstremni oborinski događaj", rekao je Güttler.

Utjecaj klimatskih promjena

Je li neka pojava prirodna varijabilnost ili iza nje stoji ljudsko djelovanje? Dunja Mazzocco Drvar iz podružnice svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF-Adrije ističe da se radi o kombinaciji.

"Klimatske promjene, odnosno svi efekti koje sada imamo, a koji su vezani uz poremećaje u atmosferi, odnosno poremećaje u cijelom biosustavu, biosferi, povezane su s ljudskim djelovanjem. Tu sigurno ima dijelom i prirodnog utjecaja, međutim, on je značajno manji u odnosu na ljudski utjecaj", rekla je Mazzocco Drvar.

S klimatskim se promjenama možemo boriti smanjenjem emisije CO2, kao i prilagodbom. "Ja ne bih rekla da smo se odlučili samo za prilagodbu. Najprije smo govorili uglavnom o ublažavanju klimatskih promjena, tzv. mitigaciji, jer smo u tom trenutku mislili da samo ublažavanjem možemo učiniti dovoljno da opet vratimo atmosferu u uravnoteženo stanje, odnosno u stanje koje smo imali 70-ih ili 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je klima bila najugodnija, odnosno najpredvidljivija", rekla je Mazzocco Drvar.

Ne vjeruje da ćemo u svom životnom vijeku uspjeti "vratiti kotač unatrag" do tog perioda. "Ja se još uvijek nadam da će se to dogoditi, no ne vjerujem da će se to dogoditi u takvom doglednom vremenu, odnosno u sljedećih nekoliko desetljeća", kazala je.

"Ublažavanje je sigurno temelj borbe protiv klimatskih promjena i nismo od toga odustali. Međutim, sve ovo što se događa nas je primoralo da prionemo prilagodbi, i to sve brže u odnosu na ono što smo očekivali", istaknula je meteorologinja.