GLAS svakog hrvatskog birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, tijekom rasprave o broju birača, upisanih u registar birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024.

"Jednako vrijedi glas, i od prve do desete izborne jedinice", rekao je Rukavina odgovarajući na pitanje zastupniku Možemo Marinu Živkoviću.

Naime, Živković je rekao da u Hrvatskoj svaki glas ne vrijedi jednako, rekavši da su u 5. izbornoj jedinici trebala 11.623 glasa u prosjeku za jedan mandat, dok je u 6. izbornoj jedinici za to trebalo 15.619 glasova. "To je razlika u 4000 glasova, što je puno više od onih pet posto jer nam registar birača uvelike odudara od popisa stanovništva", dodao je.

Živković je u pravu jer je na prošlim izborima HDZ-u za jednog zastupnika bilo potrebno manje od 12.000 glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17.000, a Možemo čak 19.000 glasova. 

"Fiktivni birači"

Rukavina je pak rekao i da je Ustavni sud svojom odlukom iz veljače prošle godine rekao da svi birači imaju jednako pravo glasa.

SDP-ova Sanja Radolović upitala je zašto i dalje u registru birača imamo 500.000 birača više nego što je stanovnika s pravom glasa po popisu stanovništva, ustvrdivši da na izborima "glasaju fiktivni birači".

Državni tajnik joj je odgovorio da na izborima ne "glasaju fiktivni birači" jer je registar birača utemeljen na Zakonu o registru birača u kojem se nalaze osobe koje imaju biračko pravo. 

HDZ: Vlada odlukom Ustavnog suda uskladila broj birača po izbornim jedinicama

Tijekom rasprave oporba je navodila da u izbornim jedinicama svaki glas ne vrijedi jednako, jer postoji nerazmjer između broja birača i stanovnika, dok HDZ to demantira.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo) rekla je da i dalje imamo više od 400.000 birača u registru kojih nema među stanovništvom Republike Hrvatske.

"To proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje omogućava produljenje prijave prebivališta u Hrvatskoj u nedogled. Iako osoba godinama, pa i desetljećima, živi izvan Hrvatske", rekla je.

"Glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako"

Dok god se registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu i ono ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja - glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako, smatra.

I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je na veliki nerazmjer u broju birača u registru birača i popisu stanovništva, koji iznosi više od 400.000 birača. "Nerazmjer u ta dva popisa uvijek će biti prijepor i uvijek će biti kamen spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora", dodao je.

Za razliku od oporbe, HDZ-ov Ante Babić rekao je da je Vlada RH poštovala odluku Ustavnog suda i donijela novi Zakon o izbornim jedinicama, kojim su uskladili broj birača po izbornim jedinicama. Time su, istaknuo je, ostvarili temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.

Naglasio je da registar birača danas omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka, što je posebno važno za naše državljane u dijaspori te za birače koji mijenjaju prebivalište.

Rukavina: Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača

Rukavina je uvodno izvijestio kako iz izvješća o broju birača upisanih u registar birača po izbornom jedinicama za prvo i treće tromjesečje proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru.

Tako se maksimalna odstupanja od osnove u izbornim jedinicama kreću u rasponu od - 2.22 posto na kraju prvog tromjesečja te od -2.34 posto do 2.23 posto na kraju trećeg tromjesečja.

Kazao je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati od plus-minus pet posto od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. "Broj birača u svih deset izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača od osnove", istaknuo je.

U Hrvatskoj se već predlagala reforma izbornog zakona koji bi je podijelio na pravednijih šest izbornih jedinica ili pak samo jednu uz modifikaciju praga, no HDZ je to svaki put odbio. Inzistirali su na podjeli Hrvatske na 10 "frankenštajnskih" izbornih jedinica, a u tome ih je podržao i Ustavni sud.