SVUGDJE u Europi manjak medicinskih djelatnika pritišće sektor koji je godinama u krizi, piše Europska novinska redakcija (ENR). Manjak kvalificiranih radnika osobito teško pogađa pružatelje zdravstvene skrbi potrebne sve većem broju ljudi.

"Manjak radne snage naročito je prevalentan u sektorima s izazovnim radnim uvjetima, poput zdravstvene i dugotrajne skrbi. Tome su pridonijele niske razine ulaganja s učinkom pandemije i rodno podijeljenog tržišta rada. Sve starije stanovništvo i radna snaga EU dodatno će pogoršati te manjkove u idućim godinama", navela je agencija.

Stanovništvo je sve starije

Situacija je slična u mnogim članicama EU i u državama koje se namjeravaju pridružiti bloku. Demografske promjene diljem EU intenzivne su, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao sa 16 posto 2000. na preko 21 posto 2023. Predviđanja upućuju na dodatni rast tog udjela na gotovo 30 posto do 2050.

Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvješću, to bi ugrozilo zdravstveni sustav. Na starije osobe danas otpada oko 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo, iako one čine tek 25 posto stanovništva.

Stari i radna snaga

Francuska uprava za istraživanja i statistiku ministarstva socijalne skrbi (DREES) upozorila je na to da će sa sve starijim stanovništvom i očekivanim povećanjem broja kroničnih bolesti potreba za zdravstvenom njegom narasti za oko 55 posto do 2040., daleko više nego što će rasti broj medicinskih sestara.

Nova njemačka ministrica zdravstva Nina Warken pozvala je na bolje radne uvjete za zdravstvene radnike kako bi se bolje brinuli za sve starije stanovništvo zemlje. No, poput općeg stanovništva, stare i oni koji o njima skrbe. Francusko regulatorno tijelo medicinskih sestara u ožujku je upozorilo na to da radna snaga neće odgovarati budućim potrebama zdravstva unatoč povećanju broja djelatnika.

Početkom ožujka bilo je registrirano 565.553 medicinskih sestara, od kojih su 87 posto činile žene. Prosječna dob iznosi oko 40, rekla je čelnica tijela Sylvaine Maziere-Tauran. Oko 12.000 medicinskih sestara starije je od 60 godina.

Mnogi će uskoro otići u mirovinu

Prosječna dob medicinskih sestara u Bugarskoj bila je 2024. godine 49 godina. Oko 20 posto bugarskih medicinskih sestara već je u dobi umirovljenja, u usporedbi sa svega četiri posto u drugim državama članicama EU, rekla je predsjednica AHCPBG-a Petja Nedkova. Od 2015. broj medicinskih sestara pao je za 30 posto.

U Španjolskoj 49.791 medicinska sestra ima između 55 i 64 godine te se za njih očekuje da će otići u mirovinu u narednih 10 godina, prema studiji španjolskog istraživačkog instituta. Španjolska u tom području i dalje kasni za Europom sa stopom od 6,3 profesionalaca na 1000 stanovnika, što predstavlja manjak od gotovo 123.000 medicinskih sestara.

Čelnik talijanskog zavoda za statistiku (ISTAT) Francesco Maria Chelli kazao je da je prema procjenama oko 77 posto liječnika opće prakse u zemlji starije od 55 godina.

Zbog manjka osoblja djelatnici imaju previše konzultacija u danu

Broj liječnika i medicinskih sestara po broju pacijenata vrlo se razlikuje diljem Europe. Statističke podatke teško je uskladiti, no u Europskoj uniji postoje u prosjeku četiri liječnika na 1000 stanovnika. Za medicinske sestre ta je brojka oko devet.

Hrvatska ima oko 4,6 medicinskih sestara na 1000 stanovnika. Njihov manjak znači da postojeće rade izuzetno duge smjene s minimalnim pauzama, što dovodi do visokih razina stresa i sindroma izgaranja.

U Španjolskoj pružatelji primarne zdravstvene skrbi istaknuli su manjak financiranja i radne snage, koji su doveli do dužih lista čekanja za medicinske postupke. Svaki liječnik u Španjolskoj u prosjeku odradi 6906 konzultacija godišnje, odnosno 28 svakog dana. Za medicinske sestre ta brojka iznosi 4104 (16,6 po danu).

Manjka liječnika u ruralnim područjima

Bolnice i liječnici često su koncentrirani u urbanim područjima, dok se drugi krajevi suočavaju s niskim omjerima liječnika i medicinskih sestara prema pacijentima. U Francuskoj su predgrađa i neke pogranične regije uglavnom slabije pokrivene.

Liječnici i studenti medicine prosvjedovali su u travnju protiv predloženog zakona koji bi regulirao gdje liječnici smiju obavljati praksu, kako bi se reagiralo na taj problem. Dvadeset posto medicinskih sestara u Bugarskoj radi u glavnom gradu Sofiji.

Premda broj liječnika po broju stanovnika u Hrvatskoj nije daleko od europskog prosjeka, neravnomjerno su raspoređeni te ih manjka u ruralnim područjima i na otocima. Portugal ima 5,6 liječnika na tisuću stanovnika, no ta brojka uključuje sve registrirane liječnike neovisno o tome obavljaju li liječničku praksu.

Mnogi odlaze u privatni sektor

Ruralni krajevi i oni u unutrašnjosti zemlje suočavaju se s većim poteškoćama kada je riječ o privlačenju i zadržavanju medicinskih profesionalaca, što dovodi do nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi. Niske plaće, loši uvjeti rada i ograničene prilike za profesionalni razvoj potiču liječnike i medicinske sestre da posao traže u inozemstvu.

Mnogi profesionalci odlučuju se za privatni sektor ili odlaze u inozemstvo u potrazi za boljom plaćom i radnim uvjetima.

Masovni egzodus i u Hrvatskoj

Bugarski zdravstveni djelatnici tražili su u svibnju 150-postotno povećanje plaća. Čelnica sindikata Maja Ilieva kazala je da su plaće medicinskih sestara niže od radnika u supermarketima, što profesiju čini neprivlačnom. Hrvatska je iskusila masovni egzodus liječnika i medicinskih sestara koji su otišli u inozemstvo radi boljih plaća.

Prema prošlogodišnjim podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u deset godina otkako se Hrvatska pridružila Europskoj uniji, ukupno je 1214 liječnika napustilo državu. 

Prema procjenama iz 2024., u Hrvatskoj nedostaje oko 4000 medicinskih sestara. Većina liječnika i medicinskih sestara otišla je u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Ipak, nakon značajnih povećanja plaća, odljev se usporio.

Njemačka privlači strance

Slovenija je također doživjela iseljavanje medicinskih djelatnika u druge zemlje. Prema izračunima komore medicinskih sestara za 2022., postoji manjak medicinskih sestara od 20 do 25 posto u bolnicama i na razini primarne zdravstvene zaštite.

Također, nema dovoljno liječnika, njegovatelja u domovima za starije i nemoćne te ljekarnika. Slovenija je dosad uspijevala privlačiti radnike iz drugih republika bivše Jugoslavije, no i njihov broj se smanjuje. Njemačka je bila zemlja koju su odabrali brojni zdravstveni djelatnici.

Prema službenim statistikama, oko 20 posto djelatnika u bolnicama i domovima za starije i nemoćne dolazi iz inozemstva Program EU4Health, koji je prvotno usvojen kao odgovor na pandemiju koronavirusa, pruža financijsku podršku za zdravstveni sektor. U proračunu 2021.–2027. predviđa 4,4 milijarde eura za jačanje zdravstvenih sustava, a dio je namijenjen i za djelatnike. Pitanje je hoće li to biti dovoljno.