SPEKTAKULARNOM operacijom "Paukova mreža" Ukrajina je uspjela značajno oslabiti rusko vojno zrakoplovstvo. DW analizira kako su Ukrajinci uspjeli izvesti tu akciju te kakve bi ona mogla imati posljedice.

dan ruske agresije i Moskvi i Kijevu bi trebao ostati u posebnom sjećanju. U nedjelju (1. lipnja) ukrajinska tajna služba je, nakon faze planiranja koja je trajala godinu i pol, izvela operaciju "Paukova mreža". Ukrajinci sada slave da je u toj operaciji uništeno više od 40 ruskih borbenih aviona, dok se istodobno jučer pažnja javnosti usmjeravala na drugi krug izravnih pregovora u Istanbulu.

Što se dogodilo?

Ukrajinska tajna služba SBU je u nedjelju potvrdila da je izvela napade na ruske vojne aerodrome u nekoliko ruskih regija. Pritom su očito korišteni dronovi koji su prije početka akcije bili pohranjeni u blizini zračnih luka. Prema nekim izvještajima, dronovi su se nalazili u kontejnerima na teretnim vozilima, čiji su se krovovi otvarali daljinskim upravljačima. Zatim su iz unutrašnjosti tih kontejnera dronovi poletjeli prema svojim ciljevima.

Predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je o 117 dronova s "odgovarajućim" brojem pilota koji su upravljali letjelicama. Ukrajinski predsjednik dodao je kako je tijekom "Paukove mreže" pogođeno 34 posto strateških bombardera, odnosno aviona koji mogu nositi i krstareće rakete. SBU je načinjenu štetu procijenio na sedam milijardi američkih dolara te objavio videosnimke na kojima se, kako tvrde, vide neki od napada.

Kateryna Bondar iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu za DW kaže: "Vidimo da su ti dronovi vjerojatno bili opremljeni nekom vrstom umjetne inteligencije i autonomne navigacije. To je možda bilo prvi put da smo vidjeli korištenje umjetne inteligencije u jednoj takvoj specijalnoj akciji izvedenoj s velike udaljenosti."

Osim toga, ukrajinska akcija, kako dodaje Bondar, razotkrila je velike rupe u ruskoj protuzračnoj obrani: "Vidimo niz aviona koji su parkirani jedan pored drugog, posve nezaštićeni, nema ni elektronske zaštite ni sustava za obranu od dronova."

Koliki su ruski gubici?

Ukrajinska strana govori o 41 pogođenom zrakoplovu, među kojima su navodno i bombarderi dugog dometa Tu-95 i Tu-22 te najmanje jedna dosta rijetka letjelica, naime izviđački avion tipa A-50. Uništeno je 13 aviona, a ostali su oštećeni, rekao je Andrij Kovalenko, predstavnik ukrajinskog Nacionalnog sigurnosnog i obrambenog vijeća. Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je da je u napadu dronovima u regijama Murmansk i Irkutsk izgorjelo nekoliko aviona.

Gubitak bombardera tipa Tu-95, koji mogu nositi i atomsko oružje, de facto je "znatan gubitak sposobnosti" ruske vojske, smatra Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu. Rusija je ipak i dalje u stanju nastaviti s bombardiranjem ukrajinskih civilnih ciljeva, kaže Masala za DW.

Što se tiče Tu-95, tu valja dodati još jedan važan faktor: taj model se više uopće ne proizvodi. Stručnjakinja CSIS-a Bondar zato dodaje kako vjerojatna milijardska šteta do koje je došlo na ruskim aerodromima nije odlučujuća stvar: "Kako bi kompenzirala gubitke, Rusija će morati ponovno podići svoju avioindustriju. Bit će, dakle, potrebno vrijeme, ali i resursi kako bi se ponovno uspostavile vojne sposobnosti."

I neovisni ruski vojni stručnjak Nikolaj Mitrohin smatra da ruska avioindustrija trenutačno uopće nije u stanju nadomjestiti izgubljene letjelice. Doduše, i dalje postoji dovoljan broj funkcionalnih bombardera kojima se može nastaviti s masovnim gađanjem ciljeva u Ukrajini. "Ali sa svakim takvim udarom, a takvi se udari izvode sve dalje i dalje, smanjuje se broj tih aviona. A postoji opasnost da Rusija u jednom trenutku ostane bez tih letjelica", kaže Mitrohin u intervjuu za DW.

Marina Miron s King's Collegea u Londonu smatra da su ovdje materijalni gubici manje važna stvar, odnosno da je puno važniji psihološki učinak: "Ukrajina tim činom kaže 'Možemo vas posvuda pogoditi'", kaže Miron za DW. "Vrlo je važno da tu poruku dobiju i ruski stanovnici, ali i vodstvo Rusije. Taj simbol je puno važniji od stvarne štete."