PAPE su se dugo suočavale s velikim izazovima svojeg doba, bilo da se radilo o hereticima, kugama ili invazijama. Godine 2025. papa Lav XIV. učinio je suzbijanje rizika nekontrolirane umjetne inteligencije (AI) glavnom misijom svojeg pontifikata, piše Politico.

U svojem prvom službenom obraćanju kardinalima upozorio je na opasnosti umjetne inteligencije po "ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad". Dva dana kasnije, obraćajući se novinarima, pohvalio je golemi potencijal tehnologije, ali je upozorio da zahtijeva odgovornost "kako bi se osiguralo da se koristi za dobrobit svih".

Putem svoga imenjaka iz 19. stoljeća

Baš poput svojeg imenjaka, pape Lava XIII. s kraja 19. stoljeća, koji je promovirao radnička prava tijekom industrijske revolucije, Lav XIV. pozicionira se kao čuvar društvene strukture u doba nekontroliranih modernih tehnologija. Papinsko ime koje je izabrao donedavni kardinal Robert Prevost nije bilo slučajno, rekao je glasnogovornik Vatikana u noći kada je završila konklava.

"Crkva od nas traži da gledamo prema nebu, ali i da hodamo zemljom u skladu s vremenima", izjavio je za Politico Paolo Benanti, franjevački redovnik i vatikanski savjetnik za etiku umjetne inteligencije, dodajući kako nema ništa neobično u tome što Crkva pruža stručnost u tako futurističkom području.

"Vatikan želi spriječiti neke oblike razvoja umjetne inteligencije koji bi mogli biti štetni za ljudska prava i ljudsko dostojanstvo, što bi posebno pogodilo radnike s manjim kvalifikacijama", rekla je Maria Savona, profesorica ekonomije inovacija na Sveučilištu Luiss u Rimu i Sveučilištu Sussex te stručnjakinja za umjetnu inteligenciju.

Etičari, filozofi i sami tehnološki moguli upozoravaju na rizike stvaranja inteligentnih oblika života. Milijarder Elon Musk, vlasnik platforme X i AI-bota Grok, upozorio je na "prizivanje demona" kroz neodgovorni razvoj umjetne inteligencije, usporedivši ga sa stvaranjem "digitalnog Boga".

Franjo je inicirao Rimski sporazum o etici umjetne inteligencije

Rad na stvaranju prostora za regulaciju umjetne inteligencije za Svetu Stolicu počeo je za Lavova prethodnika. Tadašnji papa Franjo okupio je 2020. godine vjerske i političke vodeće, zajedno s tehnološkim tvrtkama poput IBM-a i Cisca, kako bi potpisali Rimski sporazum o etici umjetne inteligencije.

Obvezali su se na razvoj tehnologija umjetne inteligencije koje su odgovorne i društveno korisne. U siječnju je Vatikan objavio službenu izjavu u kojoj upozorava da bi umjetna inteligencija mogla dovesti do toga da čovječanstvo postane "rob vlastitog rada".

Kao prvi papa koji dolazi iz SAD-a - zemlje Silicijske doline i domovine tehnološke revolucije - i kao diplomirani matematičar, Lav XIV. jedinstveno je pozicioniran da dalje nosi ovu baklju.

Washington vodi kampanju deregulacije. Predsjednik Donald Trump poništava sigurnosne mjere svojeg prethodnika Joea Bidena te predstavlja plan vrijedan pola bilijuna dolara za razvoj AI hardvera u suradnji s tvrtkom OpenAI.

Čak i Europska unija, koja je predvodila regulaciju umjetne inteligencije, mijenja svoj pristup kako bi se usredotočila na konkurentnost - otvarajući vrata "ciljanim prilagodbama" svojeg Zakona o umjetnoj inteligenciji i povećavajući računalnu snagu. Na AI summitu u Parizu u veljači svjetski čelnici više su govorili o sklapanju poslova nego o postavljanju sigurnosnih mjera.

Traži se usklađenost sa socijalnom pravdom

Benanti smatra da crkvena uloga kao "stručnjaka za čovječnost" može potaknuti čelnike, osobito katoličkih zemalja, "na stvaranje umjetne inteligencije koja brine o čovjeku i usklađena je sa socijalnom pravdom".

U prvom razgovoru Lava XIV. s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni oboje su se obvezali nastaviti rad prema "etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju umjetne inteligencije". Prošle godine, na Melonin poziv, Franjo se obratio čelnicima skupine G7 o etici umjetne inteligencije.

"Vatikanski interes za umjetnu inteligenciju nije neobičan. Franjo je također pokazao veliki interes za klimatske promjene, što je suvremeno pitanje. Misija Crkve jest biti vjerna osnovnim načelima, a istovremeno se prilagođavati svijetu", rekla je Savona.

"Kako tehničke inovacije mogu podržati društvenu skrb"

Vatikan bi mogao koristiti svoju mrežu diljem globalnog juga kako bi "potaknuo demokratskiji pristup" umjetnoj inteligenciji u vremenu kada moć postaje koncentrirana u rukama tehnoloških divova i bogatijih zemalja te pomogao u regulaciji, kojom dominira Europa, da postane globalno standardizirana, ističe Savona.

"Papa zna da Crkva može pomoći razumjeti promjenjivi svijet usmjeravanjem prema poštovanju ljudskog dostojanstva i pokazati nam kako tehničke inovacije mogu podržati društvenu skrb", kazala je Savona.

Ni sam Lav XIV. nije izbjegao problem sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Samo tjedan dana nakon početka njegova pontifikata na YouTubeu se pojavio video koji navodno prikazuje Lava kako hvali predsjednika Burkine Faso, Ibrahima Traoréa, jer je usporedio bogatstvo Vatikana sa siromaštvom u Africi.

Znanost i Vatikan nisu uvijek blisko surađivali

Vatikan je istaknuo kako je videozapis "deepfake" - dio sadržaja koji je nedavno umjetna inteligencija generirala na afričkim platformama, veličajući Traoréa kao simbol panafričkog vodstva.

Znanost i Vatikan nisu uvijek blisko surađivali. U 17. stoljeću teološke vlasti osudile su astronoma Galilea Galileija za herezu zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. No sukob između vjere i tehnologije vrlo je suvremen koncept, smatra Benanti, dodajući kako su mnogi znanstvenici kroz povijest također bili vjernici.

Hoće li Lav XIV. biti učinkovit u svojoj samopostavljenoj misiji, ovisit će o njegovoj sposobnosti da utječe na druge i možda o njegovoj karizmi. "Vatikan ima vrlo moćnu moralnu snagu uvjeravanja. Njegov glas ima veliku autoritativnost", zaključila je Savona.