ZASTUPNIK Marin Miletić (Most) predložio je Hrvatskom saboru da donese Deklaraciju o hrvatskom povijesnom grbu, istovjetnu Deklaraciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) kojom se odbacuju pokušaji ideološke manipulacije grbom.

Miletića je na taj korak potaknula saborska rasprava o prijedlogu da hrvatska zastava dobije svoj dan, 5. lipnja. U njoj su, ističe, nazočni zastupnici "postigli plebiscitarno zajedništvo jačanja nacionalnog identiteta, promicanja hrvatske zastave kao temeljnog simbola hrvatske države i nacije".

Dan nakon te rasprave, u proceduru je uputio svoj prijedlog i uvjeren je da će ga Sabor prihvatiti.

"Podržat ćemo struku"

U raspravi o hrvatskoj zastavi, prvi sam spomenuo Deklaraciju HAZU-a, uključile su se i kolege iz HDZ-a, svi su to unisono podržali i ne vidim da će tu biti ikakav problem, kaže Miletić, upitan je li za svoj prijedlog osigurao potporu među kolegama.

"Nakon što sam govorio, pljeskale su mi kolege iz HDZ-a, sve suverenističke opcije, tako da su moje informacije da ćemo podržati struku, podržati najvišu znanstvenu instancu", izjavio je zastupnik.

HAZU u Deklaraciji, koju je donio 5. lipnja, navodi da je službeni grb Republike Hrvatske zakonom propisan i nema inačica, ali da se hrvatski povijesni grb u privatnoj i javnoj uporabi može i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti naraštajima isticali, bez obzira na to je li mu početno polje bijelo ili crveno.

Prijepore oko početnog polja, bijelog ili crvenog, HAZU naziva lažnom dvojbom.

"Prijepori o početnom polju su lažna dvojba"

"Šahirani grbovi Hrvatske s početnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem prisutni su i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća. Stoga su prijepori vezani za početno polje (bijelo ili crveno) - što podrazumijeva to da bi uporaba jedne varijante isključivala drugu - lažna dvojba", ističe Akademija.

Naglašava i kako historiografske spoznaje potvrđuje višestoljetna praksa isticanja različitih varijanata šahiranoga grba te kako sve to opovrgava recentne teze o posebnom značenju početnoga polja našeg grba, pa se one mogu smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim.

Akademija napominje kako su se od početka 21. stoljeća te teze u javnosti počele nametati ponavljanjem netočnih tvrdnji i iz njih izvedenih lažnih zaključaka.

"Uglavnom je riječ o zlonamjernim medijskim problematizacijama početnoga srebrnog (bijelog) polja hrvatskoga povijesnoga grba koje ga vezuju isključivo uz razdoblje II. svjetskog rata. Pritom se inačica s početnim srebrnim poljem netočno proglašava grbom i simbolom Nezavisne Države Hrvatske".

Rasprave motivirane politikantskim ciljevima

Najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj dodaje i kako se povijesni hrvatski grb s početnim srebrnim poljem tako ideologizira i služi za dnevnopolitičke potrebe.

"Takav ahistorijski pristup ujedno reducira raznolikost višestoljetne kontinuirane uporabe grba sa šahiranim poljima i isključuje petsto godina povijesti podjednake uporabe inačica toga hrvatskoga heraldičkog simbola", navodi Akademija.

Dodaje kako "lažni problem s početnim poljima šahiranoga grba možemo promatrati i kao primjer povijesne tenzije između trajnosti simbola i promjenjivosti konteksta, odnosno kao dokaz iracionalne dimenzije koju poprima suvremeno manipuliranje simbolima".

HAZU ističe kako "nametanje tendenciozno ideologizirane rasprave kojoj je cilj suziti i kontaminirati simbole hrvatskoga identiteta traži od nje da jasno razdvoji povijesne činjenice od zlonamjernih falsifikata.

"HAZU smatra da takve rasprave o hrvatskome grbu, napose o boji početnoga polja na njemu, nisu motivirane znanstvenim, povijesnim i kulturološkim ciljevima, nego političkim i politikantskim. Zbog svega toga ovom Deklaracijom HAZU objavljuje kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskoga povijesnoga grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito", stoji u Deklaraciji.