OD POČETKA izraelskih napada na Iran prošlog tjedna internet je preplavljen dezinformacijama, pri čemu se brojnim objavljenim sadržajima pokušava prikazati da je Teheran uspješno odgovorio na izraelske udare, pokazuje analiza BBC Verifya, jedinice za provjeru činjenica.

Među njima su brojni videozapisi stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije koji veličaju iranske vojne sposobnosti te lažne snimke navodnih napada na izraelske ciljeve. Tri najgledanija takva videozapisa, koja je BBC Verify identificirao kao lažne, ukupno su prikupila više od 100 milijuna pregleda na raznim platformama.

"Lovci na klikove pokušavaju profitirati od sukoba"

S druge strane, proizraelski profili širili su dezinformacije uglavnom dijeljenjem starih snimki prosvjeda i okupljanja u Iranu, lažno tvrdeći da prikazuju sve veće nezadovoljstvo režimom i potporu Izraelovoj vojnoj akciji. Izrael je pokrenuo napade na Iran 13. lipnja, nakon čega je uslijedilo više valova iranskih raketnih napada i napada dronovima na izraelski teritorij.

Jedna organizacija koja analizira javne izvore opisala je količinu dezinformacija na internetu kao "zapanjujuću" i optužila tzv. "lovce na klikove" da pokušavaju profitirati od sukoba širenjem sadržaja koji je osmišljen da privuče pažnju.

"Vidimo sve, od nepovezanih snimki iz Pakistana, preko recikliranih videozapisa iz napada u listopadu 2024., od kojih su neki skupili više od 20 milijuna pregleda, do isječaka iz videoigara i AI-generiranog sadržaja koji se predstavlja kao stvarni događaj", objavila je grupa za provjeru činjenica Geoconfirmed na platformi X.

"Prvi slučaj masovne upotrebe generativne umjetne inteligencije tijekom oružanog sukoba"

Neki su profili postali "superširitelji" dezinformacija i pritom zabilježili značajan porast broja pratitelja. Tako je proiranski profil Daily Iran Military, iako bez očitih veza s vlastima u Teheranu, od 13. do 19. lipnja povećao broj pratitelja na X-u s nešto više od 700.000 na 1,4 milijuna, što je rast od 85 posto u manje od tjedan dana.

To je samo jedan od brojnih opskurnih profila koji su se nedavno počeli pojavljivati korisnicima. Svi imaju plavu kvačicu, objavljuju iznimno često i redovito šire lažne informacije. Budući da neki od njih koriste nazive koji zvuče službeno, dio korisnika pogrešno pretpostavlja da se radi o vjerodostojnim profilima te nije poznato tko ih zapravo vodi.

Ovaj val dezinformacija označava, prema riječima Emmanuelle Salibe iz analitičke grupe Get Real, "prvi slučaj masovne upotrebe generativne umjetne inteligencije tijekom oružanog sukoba".

Navodna rušenja izraelskih borbenih zrakoplova F-35

Profili koje je analizirao BBC Verify često su dijelili slike generirane umjetnom inteligencijom s ciljem da se uveliča učinkovitost iranskog odgovora na izraelske napade. Jedna takva slika, koja ima 27 milijuna pregleda, prikazuje desetke raketa koje navodno padaju na Tel Aviv.

Jedan videozapis prikazuje raketni napad na zgradu u izraelskom gradu u noćnim satima. Saliba ističe da je takve snimke posebno teško provjeriti zato što prikazuju događaje noću.

Lažni AI sadržaji često se fokusiraju na navodna rušenja izraelskih borbenih zrakoplova F-35. Da su ti brojni isječci istiniti, Iran bi, prema analitičarki Lisi Kaplan iz grupe Alethea, uništio 15 posto izraelske flote zrakoplova F-35. Međutim, nijedna snimka rušenja F-35 još nije potvrđena kao autentična.

Jedan široko podijeljen videozapis navodno prikazuje oštećeni borbeni zrakoplov srušen u iranskoj pustinji. No znakovi manipulacije umjetnom inteligencijom su očiti: ljudi oko zrakoplova bili su iste veličine kao vozila, a na pijesku nije bilo nikakvih tragova udara.

"Kampanja protiv zrakoplova F-35 vjerojatno je dio ruskih operacija"

Drugi videozapis, koji je na TikToku prikupio 21,1 milijun pregleda, navodno prikazuje kako izraelski F-35 ruše iranski protuzračni sustav, ali zapravo je riječ o snimci iz simulatora letenja.

TikTok je uklonio videozapis nakon što je BBC Verify upozorio na to. Kaplan navodi da je kampanja protiv zrakoplova F-35 vjerojatno dio ruskih operacija utjecaja koje je njezina organizacija ranije identificirala.

Ističe da su se ruske operacije nedavno preusmjerile od pokušaja da oslabe podršku ratu u Ukrajini prema nastojanjima da se naruši povjerenje u zapadno, osobito američko oružje. "Rusija nema konkretan odgovor na F-35. Pa što onda može učiniti? Može pokušati potkopati podršku za te zrakoplove u određenim državama", rekla je Kaplan. 

Velike platforme nagrađuju profile s velikim brojem pregleda

Dezinformacije šire i poznati profili koji su ranije komentirali sukobe poput onog u Gazi. Motivacije su razne, a stručnjaci ističu da neki korisnici pokušavaju unovčiti sukob, budući da velike platforme nagrađuju profile s velikim brojem pregleda.

Proizraelski sadržaj uglavnom sugerira da iranska vlast gubi podršku građana. Jedan viralni videozapis generiran AI-jem prikazuje Irance kako na ulicama Teherana viču "volimo Izrael".

Posljednjih dana, dok raste zabrinutost oko mogućih američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, sve je više AI snimki koje prikazuju bombardere B-2 iznad Teherana. B-2 je u fokusu jer je jedini zrakoplov koji može izvesti učinkovit napad na iranska podzemna nuklearna postrojenja.

Lažne snimke dijele i službeni izvori, X-ov chatbot Grok tvrdio da su neke stvarne

Lažne snimke dijele i službeni izvori iz Irana i Izraela. Tako je iranska državna televizija prikazala lažne snimke napada i AI sliku srušenog F-35, dok je jedan videozapis koji je podijelila izraelska vojska (IDF) prijavljen na platformi X jer se zapravo radilo o starim snimkama raketnih napada.

Velik dio dezinformacija koje je BBC Verify analizirao dijeljen je upravo na platformi X, pri čemu su se mnogi korisnici obraćali AI chatbotu Groku kako bi provjerili vjerodostojnost objava. U nekim slučajevima Grok je tvrdio da su AI videozapisi stvarni.

Jedan takav prikazuje niz kamiona koji iz podzemnog kompleksa izvlače balističke rakete. Kako kaže Saliba, videozapis pokazuje tipične znakove AI generacije, primjerice, stijene koje se same od sebe pomiču.

X i Meta nisu odgovorili na upite

Unatoč tome Grok je tvrdio da je snimka autentična i pozivao se na izvještaje medija poput Newsweeka i Reutersa. U više odgovora zaključio je: "Provjerite vjerodostojne izvore za dodatnu jasnoću." X nije odgovorio na upit BBC Verifya o postupanju svojeg chatbota.

Brojni lažni videozapisi pojavljuju se i na TikToku i Instagramu. TikTok je u izjavi za BBC Verify rekao da aktivno provodi smjernice zajednice koje "zabranjuju netočan, obmanjujući ili lažni sadržaj" te da surađuje s neovisnim analitičarima. Vlasnik Instagrama, tvrtka Meta, nije odgovorio na upit.

"Ljudi češće dijele sadržaj koji se podudara s njihovim uvjerenjima"

Motivacije onih koji stvaraju ovakve sadržaje su različite, a često ih dijele mnogi korisnici društvenih mreža. Matthew Facciani, istraživač sa Sveučilišta Notre Dame, navodi da se dezinformacije osobito brzo šire kada su ljudi suočeni s binarnim izborima, poput onih koje nameću politički sukobi i ratovi.

"To upućuje na širu društvenu i psihološku pojavu: ljudi češće dijele sadržaj koji se podudara s njihovim političkim uvjerenjima, a senzacionalistički i emocionalni sadržaj se općenito širi brže", zaključuje Facciani.