TO SU RIBARSKE mreže, ali ne služe za lov ribe - hvataju ruske dronove. Mreže su razapete iznad cesta koje vode prema najopasnijim točkama na istoku Ukrajine, iznad vojnih punktova i topničkih položaja. Šiju se u gradovima daleko od bojišta ili stižu iz nordijskih luka, donacija su ribara kojima više ne trebaju, piše New York Times.

Svrha im je zaustaviti ruske dronove koji preplavljuju nebo iznad bojišnice i napadaju sve što se kreće - bilo da je riječ o oklopnjaku koji nosi zalihe ili vojniku skrivenom u šumi.

>> Ukrajinci se jedva drže kod ključnog grada. "Stigao je Rubikon, sve se promijenilo"

Zahvaljujući gustoj mreži, propeleri dronova mogu se zaplesti i tako biti onesposobljeni. To je jednostavna, ali učinkovita obrana protiv dronova koji su prebrzi za rušenje i mogu ući duboko iza crte bojišta kako bi pogodili opskrbne pravce.

Rusija sve više koristi dronove povezane optičkim kablovima, umjesto onih koji ovise o radio-signalima. Takvi su dronovi otporni na ometanje, što je inače standardna metoda za borbu protiv njih. Mreže su postale jedno od rijetkih sredstava kojima se ti dronovi mogu zaustaviti prije nego što udare.

"Vojni inženjeri su primijetili da čak i obična ribarska mreža može zaustaviti ili oštetiti neprijateljski dron", rekao je nedavno potpukovnik Maksim Kravčuk, šef komunikacija Inženjerije ukrajinske vojske, za domaće medije. Dodao je da se mreže sada postavljaju "duž cijele bojišnice, od istoka do juga".

Moskva je prva počela koristiti mreže

Moskva je prva počela koristiti mreže na ovaj način, kaže Federico Borsari, stručnjak za ratnu tehnologiju iz Centra za europsku političku analizu, i to u manjem opsegu sredinom 2023. Tada su ruske snage koristile mreže za obranu od ukrajinskih malih jurišnih dronova koji su napadali vojnike i vozila.

Prošle je godine ruska državna agencija TASS objavila da su njihove trupe počele postavljati ribarske mreže iznad cesta u dijelovima okupirane sjeveroistočne Ukrajine. Snimke koje je provjerio New York Times prikazuju mreže postavljene i kod Bahmuta, grada koji su Rusi zauzeli 2023. nakon krvavih borbi.

Kako je Moskva počela dominirati u razvoju dronova, ukrajinska vojska je počela primjenjivati sličnu taktiku. Kijev sada planira prekriti ključne ceste duž cijele bojišnice mrežama, stvarajući tzv. "koridore od mreža" koji vozilima omogućuju sigurniji prolaz.

Mijenja se izgled bojišta

Taj projekt polako mijenja izgled bojišta. Ceste koje su nekada bile obrubljene rovovima i bodljikavom žicom sada su prekrivene mrežama razapetima između stupova. Vožnja njima izgleda kao prolazak kroz prozirni tunel.

I vojna vozila opremaju se mrežama, a neka imaju i zaštitne kaveze koji podsjećaju na scene iz "Pobješnjelog Maxa". Ti kavezi natjeraju dron da eksplodira nekoliko metara od vozila i tako ublaže udar. Upotreba mreža pokazuje jednu od ključnih osobitosti ovog rata: često se zastarjela, ali učinkovita sredstva koriste protiv najmodernijeg oružja.

Za rušenje dronova, neke ukrajinske jedinice i dalje se oslanjaju na strojnice iz Drugog svjetskog rata. Nedavno je jedan gradski dužnosnik iz Hersona, grada koji je česta meta ruskih dronova, pozvao stanovnike da sa sobom nose škare – kako bi, u slučaju potrebe, mogli prerezati optički kabel spojen na dron.

"Ruska invazija na Ukrajinu, s vojnog aspekta, jasan je primjer spoja starog i novog", rekao je Borsari.

Mrežni koridori

U posljednjih nekoliko mjeseci, lokalne vlasti u Ukrajini počele su graditi mrežne koridore u Sumskoj oblasti na sjeveroistoku, koju su Rusi djelomično okupirali, i u Donjeckoj oblasti na istoku, gdje se vode najžešće borbe. Nije poznato koliko je kilometara mreža dosad postavljeno. Kako ruski dronovi lete sve dublje u unutrašnjost Ukrajine, pogođena je i glavna pristupna cesta prema Kostiantinivki – gradu na istoku koji je inače opkoljen sa svih strana osim sa sjevera.

Kako bi zaštitile tu ključnu prometnicu, ukrajinske snage počele su postavljati veliki koridor od mreža iznad dijela te ceste. Jednog su jutra vojnici kopali rupe za stupove i razvijali rolnu tanke mreže, koju su potom podizali.

Budući da treba pokriti stotine kilometara cesta, Kijev sada traži pomoć od humanitarnih organizacija.

Ludvig Ramestam, osnivač švedske nevladine organizacije OperationChange, kaže da su ove godine već isporučili 250 tona mreža. Nabavljaju ih od partnera iz nordijskih zemalja s velikom ribarskom industrijom, poput Danske. "Dajemo tim mrežama drugi život", rekao je Ramestam i u šali dodao da će njegova organizacija "isprazniti sve luke".