PREMIJER Ivo Sanader izjavio je danas kako "nitko ne smije nikomu naređivati kakve se trebaju stvarati koalicije".

"HDZ djeluje na temelju subsidijarnosti - vodstvo stranke na terenu odlučuje što je najbolje za nju", rekao je Sanader, komentirajući najavu SDSS-a da će razmotriti budućnost suradnje s HDZ-om na državnoj razini, jer HDZ u Kninu ne namjerava uključiti SDSS u formiranje vlasti.

"Ne vjerujem u prijetnje, a i ne držim do njih", izjavio je Sanader.

Nakon proteklih lokalnih izbora HDZ je u Kninu odlučio sastaviti vlast s HSP-om, HSLS-om i HB-om, zaobilazeći SDSS.

"Koalicija u Kninu nije koalicija protiv Srba, nego za Srbe, Hrvate i sve ostale", rekao je Sanader.

SDSS je na lokalnim izborima za kninsko Gradsko vijeće od ukupno 17 mjesta osvojio osam, HDZ šest, Hrvatski blok (HB) dva i Hrvatska stranka prava (HSP) jedno.

Predsjedništvo SDSS-a na današnjoj bi sjednici trebalo raspravljati o lokalnim koalicijama te odlučiti o budućnosti suradnje s HDZ-om na nacionalnoj razini.

Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac najavio je da će Predsjedništvo krenuti od pretpostavke da suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini nije moguća bez lokalne suradnje u Kninu i Vukovaru.

"Ne može se od SDSS-a očekivati da HDZ-u pomogne izolirati frakciju Branimira Glavaša u Osijeku i Osječko-baranjskom županiji, ako se istodobno nas izolira na terenu", rekao je Pupovac.

Okupljanje na Markovu trgu zabranjeno zbog sigurnosti

Sanader je danas izjavio kako je isključivo zbog sigurnosnih razloga donesena odluka da se broj štićenih objekata proširi na Vladu i Sabor čime bi se na Markovu trgu onemogućilo javno okupljanje.

Sanader je pojasnio kako "Zakon o javnom okupljanju već postoji kao i Uredba o štićenim objektima", a da je "nakon procjene sigurnosnih služba donesen zaključak da se taj broj štićenih objekata proširi i na Vladu i na Hrvatski sabor".

"To je jedini razlog zašto je zabranjeno to javno okupljanje", rekao je Sanader novinarima pred sjedištem Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Zagrebu.

"Ja sam za slobodu okupljanja, ali i za sigurnost. Ne smijemo dopustiti jedno na štetu drugoga", rekao je Sanader i dodao kako je "potrebno uskladiti jedno s drugim".

Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju izazvao je nezadovoljstvo dijela javnosti i sindikata koji su oštro prosvjedovali protiv prijedloga kojem je cilj, kako smatraju, zabraniti prosvjede na Markovu trgu.

Hrvatski sabor prošli je petak Vladin prijedlog uvrstio u dnevni red tekuće sjednice i o njemu bi trebao raspravljati ovaj tjedan.

Prijedlogom se želi dopuniti članak 11. Zakona o javnom okupljanju propisivanjem zabrane održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda u blizini štićenih objekata.

"U štićenim objektima borave i štićene osobe, primjerice predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, predsjednici ili poglavari stranih država ili vlada, predsjednici parlamenata stranih država, kao i različita izaslanstva europskih tijela i drugih međunarodnih institucija."

U obrazloženju predlagatelj upozorava kako je opravdano očekivati da održavanje prosvjeda u neposrednoj blizini štićenih objekata i osoba "može izazvati incidentne situacije", pa je onemogućivanje javnih okupljanja i mirnih prosvjeda u blizini štićenih objekata i osoba "opravdan državni interes".

Sindikati pak tvrde da Vlada time želi još više ograničiti demokratsko pravo građana na javno izražavanje nezadovoljstva, što je korak unatrag u demokratizaciji hrvatskog društva.

GONG osuđuje Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju

Udruga GONG osuđuje Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju te podržava sindikate koji su javno reagirali protiv najavljenih izmjena.

U obrazloženju prijedloga izmjena Zakona, Vlada neopravdano tvrdi da je riječ o sigurnosnim razlozima, ocjenjuje GONG u današnjem priopćenju.

"Na Markovu trgu nije se dogodio nijedan za sigurnost prijeteći incident, već mirni prosvjedi tijekom kojih građani izražavaju svoje nezadovoljstvo, kao što je i uobičajeno u demokratskim zemljama".

Stoga, GONG u izmjenama vidi tek korak kojim se Vlada dodatno želi izolirati od građana, umjesto da poduzima korake koji bi doveli do što otvorenije komunikacije između građana i predstavnika vlasti.

GONG smatra da Zakon o javnom okupljanju treba mijenjati, ali ne restriktivno već upravo suprotno, budući da je riječ o propisu s takvim odredbama da je gotovo bolje unaprijed odustati od organizacije javnog okupljanja.

GONG se nada da će javnost, kao i sve stranke te zastupnici u Saboru koji žele daljnju demokratizaciju Hrvatske ustati protiv izmjena, za što nema puno vremena jer se i ove izmjene donose po hitnom postupku.

Time se ponovno zloupotrebljava institut hitne procedure, suprotno Poslovniku Sabora, što predstavlja jedan od najvećih problema hrvatskoga zakonodavstva uopće, upozorava GONG.

Sindikati različito o Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o javnom okupljanju

Sve dok ljudi imaju razloga za nezadovoljstvo i prosvjede ni Vlada niti saborski zastupnici nemaju moralno pravo na svoj mir i zabrane okupljanja, poručili su čelnici Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) s današnje konferencije za novinare na Markovu trgu.

Tim prijedlogom Vlada želi ograničiti okupljanje kada građani žele upozoriti da su nečim nezadovoljni, pa time jasno daje do znanja da za takve poruke nema sluha već ih želi maknuti od svojih očiju i ušiju, ističe predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

"Poruka je jasna i kad se spominje da se ovdje okupljaju razni strani državnici. Očito nije zgodno da i oni vide kako u Hrvatskoj ima nezadovoljnika." - kaže Sever.

Predsjednik URSH-a Boris Kunst pak poručuje Vladi da, ako prođe takav zakon, "počne pakirati kofere" jer više ne zaslužuje predstavljati svoj narod i radnike budući da ih se plaši.

Dvije središnjice pozivaju ostale sindikate da se suprotstave Vladinu prijedlogu, a isti će poziv uputiti klubovima zastupnika u Saboru.

S druge strane, predsjednica najveće središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vesna Dejanović drži kako nije sporno da se određivanje mogućih lokacija za prosvjede bolje zakonski uredi.

Propust je što se to nije učinilo u sadašnjem zakonu, koji je donesen 1999. godine, a sada se ide na to najvjerojatnije jer je jednomjesečni prosvjed radnika Sljemena "prelio čašu" Vladina strpljenja, kaže Dejanović.

Zabrana okupljanja i javnih prosvjeda ne dolazi u obzir, no u drugim zemljama regulirano je na koliko metara od državnih ustanova smiju doći prosvjednici (npr. u Sloveniji je to 30 metara, a u Austriji 500 metara).

Stoga predsjednicu SSSH ne bi smetalo ako više ne bi bilo dozvoljeno okupljanje na Markovu trgu, gdje od središta trga do Vlade i Sabora ima manje od 30 metara, i ne smatra to napadom na ljudska prava.

"Poruka s Jelačićeva trga, gdje se mogu okupiti deseci tisuća ljudi, mnogo je snažnija nego s Markova trga gdje stane nekoliko stotina prosvjednika, no možda je upravo u tome i problem." - rekla je Vesna Dejanović.