OPSEŽNA studija ljudskih bolesti koja seže unatrag 37. 000 godina identificirala je štetne bakterije, viruse i parazite koji muče ljude tisućljećima, pronašavši prve dokaze o bakteriji kuge prije otprilike 5500 godina.

Studija je mapirala cijeli katalog zaraznih bolesti analizirajući DNK kostiju i zuba 1313 ljudi koji su živjeli diljem Europe i Azije (Euroazije) od ranog kamenog doba, prije otprilike 12. 500 godina, do prije otprilike 200 godina - s najstarijim uzorkom koji datira još od prije 37. 000 godina.

Istraživači su otkrili da najraniji dokazi o zoonotskim bolestima - bolestima koje se prenose sa životinja na ljude - datiraju prije otprilike 6500 godina, a sve su rašireniji oko 1500 godina kasnije.

"Ove infekcije nisu samo uzrokovale bolest"

"Dugo smo sumnjali da je prijelaz na poljoprivredu i stočarstvo otvorio vrata novom dobu bolesti - sada nam DNK pokazuje da se to dogodilo prije najmanje 6500 godina", rekao je profesor Eske Willerslev sa sveučilišta u Cambridgeu i Kopenhagenu.

"Ove infekcije nisu samo uzrokovale bolest - možda su pridonijele kolapsu populacije, migraciji i genetskoj prilagodbi", dodao je.

Studija je otkrila najstariji genetski trag Yersinije pestis, bakterije kuge, u uzorku koji datira od prije 5500 godina. Procjenjuje se da je od kuge pomrlo između jedne četvrtine i polovice europskog stanovništva tijekom srednjeg vijeka.

"Najstariji primjer kuge do sada"

"To je jednostavno najstariji primjer kuge koji smo do sada vidjeli", rekao je Frederik Seersholm sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

"Kada pogledate ovo otkriće, zaista možete vidjeti kako se kuga s vremenom razvijala prema verziji koju poznajemo iz 'Crne smrti' - pandemije kuge koja je pogodila Europu 1346.-1353. i na nekim mjestima ubila do 40 posto stanovništva."

Također su pronađeni tragovi difterije stari 11. 000 godina, hepatitisa B stari 9 800 godina i malarije stari 4 200 godina. Ukupno su istraživači identificirali 214 poznatih ljudskih patogena kod pretpovijesnih ljudi iz Euroazije.

Studija je objavljena u srijedu u časopisu Nature.

Profesorica Astrid Iversen sa Sveučilišta u Oxfordu rekla je da su zoonoze postale pravi problem prije otprilike 5 000 godina. "Zoonoze su prvi put postale veliki problem za ljude kada smo počeli držati životinje zajedno u velikim stadima i živjeti blizu tih životinja", rekla je Iversen.

"Ovo nam može pomoći da se pripremimo za budućnost"

"To je značilo da su se životinje lakše mogle zaraziti i da se povećao rizik da zaraze ljude", dodala je. Autor Martin Sikora sa Sveučilišta u Kopenhagenu rekao je da nam razumijevanje toga kako su se bolesti razvijale u prošlosti "može pomoći da se pripremimo za budućnost".

Willerslev se slaže, rekavši da mapiranje drevnih bolesti može pomoći u razvoju današnjih cjepiva.

"Možete vidjeti kada su virus i bakterija mutirali, kako su mutirali, koliko se brzo genom promijenio - i koje se mutacije čine posebno značajnima", rekao je Willerslev. "A mutacije koje su bile uspješne u prošlosti vjerojatno će se ponovno pojaviti", objasnio je.