MALA turistička općina Gradac na jugu Splitsko-dalmatinske županije još uvijek ne može riješiti probleme nastale raspadom Jugoslavije 1991. godine. U samom središtu Gradca, na atraktivnim lokacijama neposredno uz more, desetak je ruševina bivših radničkih hotela i odmarališta iz susjedne Bosne Hercegovine čiji je status do danas neriješen.

Oronule i za građane opasne nekretnine u državnom su vlasništvu, uz neke su vezani komplicirani sudski sporovi dok lokalnoj vlasti ne preostaje ništa drugo nego apelirati na hrvatske i bosanskohercegovačke političare da se postigne dogovor oko tih iznimno vrijednih nekretnina.

Galerija

Ruševine u centru turističke destinacije

 Općina Gradac nije jedina koja se su susreće s tim problemom, ali desetak ruševina u centru poznate turističke destinacije tema su koja se ne može zanemariti.

Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj su krajem 1980-ih godina postojala 634 radnička odmarališta. Otprilike polovica ih je bila vlasništvo poduzeća iz Hrvatske, dok su ostali pripadali ustanovama i tvrtkama iz drugih republika i pokrajina nekadašnje SFRJ.

Odmarališta iz Bosne i Hercegovine bilo je oko 25 posto – procjenjuje se da ih je radilo između 150 i 200 s kapacitetom od sedamnaest do dvadeset tisuća kreveta. Najviše ih je bilo na Makarskoj rivijeri – u općini Gradac imali su na raspolaganju 66.000 kvadrata odmarališta i prostora uz more.

Radnička odmarališta ostala su tek u kolektivnoj memoriji

Danas radnička odmarališta u društvenom vlasništvu više ne postoje – ostala su u tek kolektivnoj memoriji onih koji se još sjećaju sistema socijalističkog samoupravljanja. Slučaj općine Gradac amblematski je primjer propasti društvenog vlasništva i višedesetljetnog zanemarivanja problema čije bi rješavanje bilo od koristi za državu i građane. 

 "Riječ je o deset objekata koji su u derutnom stanju. Devet propalih odmarališta nalazi se u Gradcu, dok je jedno u Bristu," objašnjava za Index načelnik općine Gradac Matko Burić (SDP) kojeg je taj problem dočekao i u trećem mandatu. 

Načelnik: Ove ruševine su opasna "šaka u oko", pisao sam i Plenkoviću

"Pokušavam taj problem pokrenuti s mrtve točke od 2017. godine, kada sam prvi puta izabran za načelnika općine Gradac. Idem po svim institucijama, i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj i tražim i molim da se nešto učiniti. Molio sam o medije u BiH I Hrvatskoj da pišu o tome, kako bi se nešto pomoglo", kaže nam Burić.

"Pisao sam ministrima, nekoliko puta i premijeru Andreju Plenkoviću. Očito je kako su ti objekti nama kočnica u razvoju turizma u samo Gradcu, ali su i "šaka u oko" svakom građaninu i turistu. Treba napomenuti kako su te ruševne zgrade opasne za sigurnost građana i gostiju i njihovu imovinu. To je sve derutno, zapušteno, raspadnuto i predstavlja zdravstvenu ugrozu za stanovništvo," kaže načelnik.

Nekad iznimno popularno odredište za radnička ljetovanja

 Općina Gradac je bila izuzetno popularno odredište za radnička ljetovanja iz Bosne i Hercegovine i Srbije – nekada se tu nalazilo tridesetak radničkih odmarališta, koji su masovno korišteni u socijalističkoj eri.

 "Radi se o nekretninama koje su bile u vlasništvu poduzeća, sindikata i javnih ustanova iz Bosne i Hercegovine. Mi ih nazivamo "Trgovci", "Građevinarci" i slično, jer su poduzeća ili sindikati koji su ih izgradili radili u tim sektorima," kaže Burić i dodaje: "Jasno mi je kako se radi o međunarodnom problemu".

"Ruševine na iznimno atraktivnim lokacijama, odmah uz more"

"Kada se govori o pravnom okviru, glavni dokument je odluka Vlade iz 1991. godine kojom je stavljena zabrana raspolaganja tim nekretninama. Prošlo je 35 godina, ljudi koji su tada rođeni danas imaju djecu koja idu u osnovnu školu. To je strahovito puno vremena da bi se takav problem razriješio. Napokon, od rješenja problema svi imaju koristi – i Republika Hrvatska kroz zapošljavanje, dodatni turistički sadržaj i poreze. Problem se ne rješava jer su ti objekti bili upisani kao društveno vlasništvo", navodi načelnik Burić u razgovoru za Index.

"Društveno vlasništvo po zakonu o vlasništvu više ne postoji i vlasnik bi trebala biti Republika Hrvatska. Međutim, svima je jasno da su vlasnici bili javne tvrtke iz BiH, pa bilo tko ih dobio, ako se stave u funkciju svi će imati koristi.

Dodatni problem je u tome što su u BiH osnovane firme koje polažu pravo na sljedništvo, a nemaju to pravo. Sindikati, poduzeća i razne udruge položile su pravo na te atraktivne nekretnine, ali ga nisu dobile. Vlasnik je Republika Hrvatska i ona bi morala biti zainteresirana za rješavanje problema. Tu stoji desetak objekata na iznimno atraktivnim lokacijama, odmah uz more, i propada umjesto da se riješi na svačiju korist", dodaje načelnik.

O kakvim se točno nekretninama radi?

Najatraktivnija nekretnina je hotel "Đuro Salaj" s pet katova, površine oko 4.500  kvadrata i zemljištem većim od 6.300 kvadrata. Nalazi se dvadesetak metara od mora, a bio je u vlasništvu Titovih rudnika mrkog uglja iz Tuzle.

U blizini se nalazi odmaralište "Valter Perić", na dva kata s površinom 500 kvadrata čiji je vlasnik bila "Elektroprivreda" BiH. Sindikat trgovaca BiH imao je odmaralište od 1.500 kvadrata uz more, dok su željeznice BiH polažu pravu na Vilu Bosanka, koja ima devet soba površine 336 kvadrata i oko 600 metara okoliša.

Željeznice Federacije BiH pokušale je prodati 2016. i 2024. godine, a Republika Hrvatska dati u najam 2018. godine. Vila Bosanka još je ruševina oko koje se vode sudski sporovi. Željeznice BiH imale su i odmaralište "Saobraćajci" veličine 3.500 kvadrata. Na šetnici u Gradcu nalazi se kompleks H2O s prostorom od 2.836 kvadrata, koji je također bio radničko odmaralište iz BiH kojeg su koristili sindikati željeznica i građevinara BiH.

Prema medijskim napisima, odmaralište grada Mostara, površine tisuću kvadrata, vraćeno je gradu te se traži davanje u koncesiju ili dugoročni zakup. Za druge objekte, država i općina traže rješenja – povratak vlasnicima ili davanje u najam. 

"Svako odmaralište piše neku svoju priču"

Neka odmarališta su u općini Gradac ipak su kroz tri desetljeća obnovljena i privatizirana. "Bilo je je na području općine Gradac tridesetak, ali svako odmaralište piše svoju priču. Pojedino odmaralište upisano je kao društveno vlasništvo i postoji zabilježba zabrane raspolaganje.

Druga su bila upisana na firme iz Bosne i Hercegovine koje su prodale ta odmarališta. Treća su bila srbijanska koja su oduzeta odlukom Vlade i postala su vlasništvo države te su prodana. Nekima je devedesetih godina na sjednicama skinuta zabrana raspolaganja i promijenila su vlasnika. Ali, najatraktivniji objekti su ostali. Ovih desetak koliko je ostalo – nama predstavlja golem problem," naglašava načelnik općine Gradac .

Danas turista ne nedostaje, ali... 

Gradac broji oko tri tisuće stanovnika, četrdesetak kilometara je udaljen od Makarske i desetak od Ploča. Uz najveći Gradac, tu su i druga mjestašca poznata turistima – Zaostrog, Drvenik, Brist i Podaca.

Blizina Bosne i Hercegovine nekada je donosila veliki turistički posjet i potrošnju. Danas turista ne nedostaje, ali desetak ruševnih odmarališta i hotela u prvom redu do mora pokazuju kako se problem star više od tri desetljeća uporno zaboravlja.