U KINA je došao novi Superman i poprilično oduševio hrvatske gledatelje. Naime, u dobro dijelu filma govori se hrvatski jezik. Glavnog negativca glumi Zlatko Burić, Hrvat koji je proglašen najboljim europskim glumcem. Burić igra Vasila Gharkosa, vođu Boravije koji se udružuje s dobro poznatim zlikovcem Lexom Luthorom da bi napao susjednu državu Jarhanpur. Tu u priču upada heroj Superman...

>>Brad Pitt u novom filmu psuje na hrvatskom

"Pričali su naš jezik u filmu. Zapravo nisam siguran jeli bio hrvatski ili srpski. Ali glumac koji govori je bio Hrvat", "Vasil Ghurkos gostovao u Nedjeljom u 2", "Balkanski negativac mi je urnebesan", "Supermanov pas i zlikovci koji komuniciraju na hrvatskom jeziku su bili zabavni", pišu korisnici na Forum.hr.

O filmu

Napisao ga je i režirao James Gunn , a to je prvi film u DC svemiru (DCU) koji je producirao DC Studios. David Corenswet glumi Clarka Kenta/Supermana, uz Rachel Brosnahan, Nicholasa Houlta, Edija Gathegija, Anthonyja Carrigana, Nathana Filliona i Isabelu Merced.

U filmu, kao i obično, Superman mora svijetu dokazati da je zaštitnik nakon što milijarder Lex Luthor provede plan da okrene javno mnijenje protiv njega.

Tko je Zlatko Burić?

Burić je osvojio europskog Oscara u kategoriji za najboljeg glumca za ulogu ruskog tajkuna Dimitrija u filmu Trokut tuge redatelja Rubena Östlunda i postao prvi hrvatski glumac koji je dobio ovu prestižnu nagradu Europske filmske akademije.

Njegovi su glumački koraci započeli u Osijeku, i to na daskama koje život znače. Zlatko Burić rodio se u tom gradu, gdje je 1968. u sklopu Omladinskog studija osječkog Miniteatra ostvario prve glumačke nastupe.

Školovao se i u Dramskom studiju Osijek, a 70-ih je u Zagrebu pokrenuo Kugla glumište, jednu od najvažnijih kazališnih, multimedijalnih i interdisciplinarnih umjetničkih skupina, koja je bila prethodnica nekolicine zagrebačkih kazališnih kuća i trupa. U godinama osipanja Kugla glumišta sa suprugom Dankinjom otišao je u Dansku, gdje su zasnovali obitelj.

U svijetu se proslavio ulogom srpskog narkolorda

Prvih godina u Danskoj radio je fizičke poslove, a potom se uspio vratiti na kazališne daske. Godine 1996. igrao je jednu od vodećih uloga u danskom trileru Pusher, koji su pozitivno ocijenili i gledateljstvo i kritika.

Uloga srpskog narkolorda Mila, koji se mračnim poslovima drži na vrhu kopenhaškog podzemlja, bila je prvi veliki uspjeh Burića, a priskrbila mu je i najugledniju dansku filmsku nagradu Bodil za najboljeg sporednog glumca. Nakon toga se pojavljuje u TV seriji Taxa od 1997. do 1999. i u danskoj hit-seriji Karusel - Circle of Desire (1998).

Nastavio istraživati i djelovati s istomišljenicima na hrvatskoj sceni

Iako je naslagao bogat niz serija i filmova po svijetu, u hrvatski film je prvi put ušao 2014. u Koscu Zvonimira Jurića. U biografiji je zapisao i angažman u američkom spektaklu 2012 Rolanda Emeriha i u nagrađivanom britanskom filmu Slatke pokvarene stvari Stephena Frearsa.

Pojavio se i u hrvatskim zapaženim ostvarenjima poput Comic Sansa Nevija Marasovića i Ne gledaj mi u pijat Hane Jušić te u TV seriji Šutnja redatelja Dalibora Matanića.

Uz projekte u danskim kazalištima, Burić je nastavio i istraživanja s istomišljenicima na hrvatskoj sceni. Tako se pojavio kao barun Lenbach u Brezovčevoj transpoziciji Krležine Agonije. Godine 2009. u koprodukciji ITD-a i Eurokaza Burić je na kazališne daske postavio i Knjigu mrtvih, dirljiv i autoironičan hommage eri Kugle - njegov Kabaret tamne zvijezde.

Gdje pogledati Burića?

Ovog ljeta Splićani i njihovi gosti moći će ga gledati u predstavi Lisice, u sklopu Splitskog ljeta. Naime, Splitsko ljeto uprizorava jedinstvenu kazališnu posvetu jednoj od najvažnijih autorica hrvatske i svjetske književnosti, Dubravki Ugrešić.

Redatelj Ivica Buljan, u suradnji s glumačkim velikanima Zlatkom Burićem i Snježanom Sinovčić Šiškov, donosi adaptaciju romana Lisica, esejsko-fragmentarne proze o izgnanstvu, sjećanju, pripadanju i subverzivnoj moći priče.

Lisica je kazališni lecture-performance, mozaik istina, anegdota, eseja i fikcionalnih iskliznuća u kojem se briše granica između autora, lika i glumca. U središtu predstave nije događaj, nego govor, memorija i otpor. Zlatko Burić i Snježana Sinovčić vode gledatelje kroz pripovjedne labirinte s nježnošću, ironijom i iskustvom onih koji su i sami prošli geografske i duhovne dijaspore.

Dubravka Ugrešić u Lisici piše o umjetnosti i laži, o emigraciji i identitetu, o autorstvu i progonu, o ženama koje pišu i svjetovima koji ih gase.