EKOLOŠKA katastrofa u bosansko-hercegovačkoj općini Brod, tik uz granicu i Slavonski Brod, još nije riješena, dok Slavonci već skoro dva tjedna udišu nečisti zrak. Požar deponija koji je buknuo u noći s 3. na 4. srpnja još se sanira, a prije nekoliko dana ponovno se zapalio dio deponija.

"Mi još uvijek nismo dobili službene informacije u smislu službenog dopisa gdje nas netko obavještava što se dogodilo, nego smo za požar doznali iz medija", govori nam ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Brodsko-posavske županije dr. Ante Cvitković, s kojim smo razgovarali, dok se i dalje pomno prati cijela situacija. 

Štetnih čestica višestruko više od normale

NZJZ je bio prvi koji se u Slavonskom Brodu oglasio oko ovog pitanja, kada je u jednom trenutku izmjerena satna koncentracija lebdećih čestica PM 10 bila 332 µg/m3, a čestica PM 2,5 bilo je 296,7 µg/m3. Za usporedbu, ne preporuča se da tih čestica u zraku bude prosječno više od 10-15 µg/m3. 

"Prvi značajniji smrad se osjetio 4. srpnja. Mi smo izdali priopćenje za građane u kojem smo savjetovali da kad osjete taj smrad, da ostanu u kući i ne izlaze van, pogotovo osjetljivije skupine ljudi kao što su kronični bolesnici, trudnice, djeca i slični", kaže. 

Već idući dan, 5. srpnja, situacija se dosta smirila, pa su do 7. srpnja bile ukinute mjere za građane. Ipak, zbog novog požara na deponiju mjere su opet na snazi, a problem predstavlja i činjenica što su mjerne postaje postavljene samo u Slavonskom Brodu, pa se ne zna točno kako putuje taj zagađeni zrak po okolnim selima.

"Ovisno o ruži vjetrova se taj smrad zapaljene plastike osjećao i u selima kao što su Ruščica i Gornja Vrba", kaže nam Cvitković. 

Ta sanacija trajat će još najmanje tjedan dana, govori nam gradonačelnik Mirko Duspara. Iako se čuo s tamošnjim načelnikom Milanom Zečevićem, kaže nam, pomoć zasad nisu zatražili, a tamošnja vojska pomaže vatrogascima sanirati požarište. 

Bili smo na deponiju

S druge strane, u Slavonskom Brodu nitko nas nije znao točno uputiti na mjesto gdje se nalazi zapaljeni deponij, ali u susjednom Brodu zato svi znaju gdje gori. Neki su nas uvjeravali i da nas neće pustiti do samog mjesta požara, no mi smo bez problema automobilom došli kroz šljunčani puteljak.

Iz neuređenog smetlišta dugačkog barem 200-tinjak metara dimilo se gotovo cijelom dužinom, no osim vozila komunalnog redarstva i jednog vatrogasnog vozila, vojsku i ostale službe nismo vidjeli. 

"Problem kod zapaljenja otpada je to što je teško locirati dokud je došla ta vatra jer ona ide podzemno pa može biti 50 metara i više od početne pozicije. To se pokazuje zadnjih 10-ak dana, i to se pokazalo kada je prije nekoliko dana ponovno buknuo požar", priča nam Duspara.

Gradonačelnik tvrdi i kako su im ruke vezane jer, kako kaže, požar se nalazi na teritoriju koji je izvan njihove ingerencije. 

"Nažalost, mi možemo samo reći građanima da pripaze. To je i općeniti problem naših akcijskih planova jer se sastoje od mjera koje mi odrađujemo, ali ima mjera koje moraju odraditi ministarstva. Naš grad ima 30 posto pozadinskih onečišćenja", kaže. 

Oko ovog pitanja Brodsko-posavska županija i njen župan Danijel Marušić oglasili su se službeno tek prekjučer, najavljujući službeni sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem.

"Prije par dana nismo mogli disati"

Građani s kojima smo razgovarali traže od gradske i državne vlasti da konačno nešto poduzmu, a ekološke udruge poput Eko-integrala ukazuju da se rješavanje problema u ovom slučaju, ali i općenito oko onečišćenog zraka u Sl. Brodu, svodi samo na "veliko administriranje".

"Miris je katastrofa, prije nekoliko dana nismo mogli disati. Prozori su nam otvoreni, u centru grada se ne može spavati", kaže nam Nataša koja živi u centru Sl. Broda, uz sam Korzo. "Ja uopće ne znam s čim bih taj smrad usporedila, odvratno je, naravno da nas je strah. Ovo se već trebalo riješiti", kaže.  

Ipak, ravnatelj Cvitković tvrdi kako unatoč situaciji zasad nije bilo povećanog broja hitnih intervencija.

"Kratkotrajna izloženost ne bih u toj mjeri utjecala na ljudsko zdravlje, ali treba ukazati da naše mjerne postaje ne mjere sve polutante. No, ako zbog ruže vjetrova ti polutanti izbjegnu mjerne postaje, onda se neće izmjeriti ništa", kaže, ali dodaje kako oko ovog pitanja ne treba izmišljati toplu vodu.

"Dugotrajna izloženost povišenim vrijednostima lebdećih čestica PM2,5 i PM10 utječe na povećano obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti", zaključuje.