NAKON poricanja, pregovaranja, ljutnje i depresije, europski čelnici prošlog su tjedna konačno prihvatili gorku istinu - rat u Ukrajini neće završiti ove godine. Čini se da je do istog zaključka sada došao i američki predsjednik Donald Trump.

Jučer je obećao poslati Ukrajini dodatne obrambene sustave Patriot. "Mislio sam da smo se dogovorili već četiri puta, a onda se vratite kući i vidite da je Putin upravo napao neki starački dom u Kijevu", izjavio je Trump, postavivši ruskom predsjedniku rok od 50 dana da pristane na mirovni sporazum.

No, američka potpora mogla bi biti povučena u svakom trenutku. Što, dakle, Ukrajina može učiniti ako Putin jednostavno izignorira Trumpov ultimatum?

>> Trump postavio ultimatum Rusiji: "Imate 50 dana". Stigle reakcije Moskve i Kijeva

Jedan kijevski obrambeni think-tank vjeruje da ima odgovor, piše The Telegraph.

"Strateška neutralizacija"

Andrij Zagorodnjuk i Alina Frolova, bivši ukrajinski ministar obrane i njegova zamjenica, koji danas vode Centar za obrambene strategije (CDS), posljednjih nekoliko tjedana intenzivno lobiraju kod zapadnih dužnosnika za strategiju koju nazivaju "strateškom neutralizacijom". Zagorodnjuk kroz smijeh priznaje da je pojam sam izmislio jer dobro zvuči.

Ideja je jednostavna: Rusi se mogu boriti koliko god žele, ali bez ikakve mogućnosti napredovanja. To je, u suštini, redefinicija pobjede koja opstanak i funkcioniranje ukrajinske države stavlja ispred potpunog vojnog poraza neprijatelja, bez obzira na to koliko rat traje.

"Svi planovi za oporavak koje sada imamo, primjerice u Europskoj uniji, vezani su uz mir i prekid vatre", izjavila je Frolova prošli tjedan za The Telegraph. "Ako ne dođe do formalnog primirja, znači li to da smo osuđeni na gospodarski kolaps i smrt u ratu iscrpljivanja? Ili trebamo stvoriti stabilnu sigurnosnu situaciju u kojoj ne samo da možemo preživjeti, već i jačati svoje kapacitete?"

Ruski "funkcionalni poraz", još jedan termin koji su osmislili Frolova i Zagorodnjuk, omogućio bi Ukrajini da započne gospodarski oporavak, vrati izbjeglice i privuče zapadne investicije, čak i dok rat traje, doduše u "neutraliziranom" obliku.

Uspjeh na Crnom moru kao model

Strategija polazi od analize onoga što je Ukrajina već jednom dobro učinila, objašnjava Frolova. Najbolji primjer za to je Crno more, gdje je Ukrajina uspjela učinkovito neutralizirati, ali ne i uništiti, rusku Crnomorsku flotu.

>> U ovoj važnoj bitki Ukrajina pobjeđuje. Rusi trpe teške gubitke

"Ruska flota i dalje postoji – imaju brodove, osoblje, zapovjedne sustave i baze – ali ne mogu provoditi svoje glavne zadaće. Ne mogu nametnuti pomorsku blokadu niti izvoditi amfibijske operacije", ističe Frolova.

Ukrajina je to postigla ne vlastitom mornaricom, koje praktički i nema, već kreativnom upotrebom bespilotnih sustava, poput inovativnih pomorskih dronova i protubrodskih projektila dugog dometa. Rezultat je pat-pozicija u kojoj je pomorski rat, iako i dalje aktivan, zapravo zaustavljen.

Izazov na kopnenoj bojišnici

Ponoviti takav uspjeh na kopnu bit će golem izazov. Bojišnica je dugačka 1200 kilometara, a iako obje strane teško koncentriraju snage, Rusija ima ogromnu prednost u ljudstvu, što joj omogućuje da neprestano nadoknađuje čak i stravične gubitke.

Analiza The Economista pokazala je da je trenutni tempo ruskog napredovanja, iako spor, najbrži u posljednje dvije godine. Unatoč tome, Rusija je prisiljena fokusirati se na svega nekoliko točaka kako bi ostvarila bilo kakav proboj. Snage povučene iz regije Sumi, gdje je ofenziva nedavno zaustavljena, prebačene su prema Pokrovsku u južnom Donjecku. Istovremeno, napori kod Kostjantinivke preusmjereni su s gradova poput Časiv Jara i Torecka na izbočinu kod Pokrovska.

Ključ "strateške neutralizacije" na kopnu leži upravo u takvim obrambenim uspjesima. "Postoje brigade koje su stvorile stabilne zone na bojišnici", kaže Frolova. "To se uglavnom postiže stvaranjem takozvane 'zone uništenja' (kill zone), područja koje kontroliraju FPV dronovi. Oni eliminiraju pješaštvo i opremu, tako da vam ne treba sukob pješaštva s pješaštvom. Jednostavno ih uništavate unutar zone od 10, 15 ili 20 kilometara."

Na neki način to je samo formalizacija taktike koju obje strane već primjenjuju. "Siva zona" smrtonosne aktivnosti dronova proteže se otprilike 10 kilometara s obje strane linije bojišnice. Većina vojnika već mora pješačiti kilometrima u malim skupinama jer je kretanje vozilima postalo preopasno.

Cilj Zagorodnjuka i Frolove jest proširiti tu zonu uništenja na 80, pa čak i 150 kilometara duž cijele bojišnice. Na toj dubini, pješaštvu bi bilo nepraktično ulaziti u bitku pješice, a sva bi ruska artiljerija bila izvan dometa. Time bi se kopneni sukobi eliminirali, ruska prednost u ljudstvu neutralizirala, a rat bi, u određenoj mjeri, postao automatiziran.

Bitka za nebo 

A što je s nebom? I ovdje Rusija ima jasnu brojčanu prednost. Prošlog utorka navečer pokrenula je najveći zračni napad na Ukrajinu dosad, s 728 dronova i 13 projektila, oborivši vlastiti rekord treći put u dva tjedna. Ukrajina tvrdi da je većinu presrela, no masovni napadi ovog ljeta ubili su više civila nego u bilo kojem trenutku od početka rata.

Ukrajina već uspješno koristi male dronove presretače za uništavanje ruskih kamikaza dronova tipa Shahed, što je znatno jeftinije od ispaljivanja skupih projektila iz sustava Patriot. Frolova je uvjerena da će rješenje za spore Shahede biti pronađeno "do kraja godine".

Ipak, najveći problem u zraku, a vjerojatno i najslabija točka cijele teorije, jest prijetnja od balističkih projektila. Ruski Iskander, koji se lansira s kopna, leti brzinom od 6 do 7 Macha. Kinžal, koji se ispaljuje iz zraka, teoretski dostiže i 10 Macha.

To je visokotehnološka prijetnja koja zahtijeva visokotehnološki odgovor, a Ukrajina ga ne može izgraditi sama. Iako sustavi Patriot mogu presresti obje vrste projektila, proizvodnja jedva prati potražnju iz Ukrajine, Izraela, Europe i same Amerike. Iako će Trumpova odluka o slanju dodatnih Patriota biti dobrodošla, nema jamstva da će isporuke biti dugoročno održive. Nije slučajno, tvrdi Frolova, da je Rusija pokrenula masovni napad upravo one noći kad su SAD otkazale prethodnu pošiljku Patriota.

Je li ovakav plan uopće ostvariv?

Iako još nije službena politika ukrajinske vlade, autori vjeruju da će plan strateške neutralizacije vjerojatno biti prihvaćen, prvenstveno zato što formalizira taktike koje se već uspješno primjenjuju.

"'Zona uništenja' nije izmišljena u uredu, već se pojavila na bojištu kao najbolja praksa i sada se nameće kao odgovor na ključno pitanje. Slično je bilo i na Crnom moru: nije postojala složena strategija, već se jednostavno otkrilo što funkcionira", kaže Frolova.