NOVI razvoj događaja dodatno je potvrdio da je američki predsjednik Donald Trump značajno promijenio stav prema ratu u Ukrajini.

No s obzirom na njegovo uobičajeno kratkoročno razmišljanje i neodređenost oko konkretnih koraka koje kani poduzeti, ključna prepreka za okončanje rata ostaje nepromijenjena. Malo toga upućuje na to da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao promijeniti vlastite kalkulacije u sukobu koji smatra povijesnom misijom i potencijalno politički presudnim.

Ipak, neke su se stvari doista promijenile, piše CNN u svojoj analizi.

Trumpov zaokret

Crni scenariji za prvih šest mjeseci Trumpova drugog mandata nisu se ostvarili. Ova procjena ne uključuje ukrajinske civile koji su ubijeni u nedavnom ruskom valu napada dronovima i raketama, uključujući udare na stambene zgrade.

No Trump nije popustio svom bivšem prijatelju Putinu. Nije napustio Europu usred najtežeg kopnenog rata na kontinentu od Drugog svjetskog rata. Čini se da ima topliji odnos prema NATO-u nego što je imao godinama.

Ukrajina i dalje riskira gubitak teritorija u ruskoj ljetnoj ofenzivi i nove civilne žrtve. No u diplomatskom smislu, danas ima bolji položaj u odnosima s Trumpovom administracijom nego što se itko nadao nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u veljači doživio ponižavanje u Ovalnom uredu. To znači da su šanse Ukrajine da opstane kao neovisna i suverena država porasle.

Trumpovo neprijateljstvo prema Kijevu i skepticizam prema daljnjoj američkoj pomoći možda su djelomično motivirani razočaranjem što je Putin odbio njegove mirovne prijedloge, koji su bili znatno naklonjeni Kremlju.

No čini se da je napokon napustio iluziju da može slomiti Putina isključivo snagom vlastite osobnosti. Najava da će Ukrajini poslati sustave Patriot - "koji su već na putu", rekao je jučer - i spremnost da u Kongresu podrži novi paket sankcija Rusiji, daju mu novu vjerodostojnost u mirovnim nastojanjima.

Možda ni pokušaj prisile Putina na pregovore neće uspjeti. No barem zasad Trump ne predaje Ukrajinu.

Nova ravnoteža

Trumpova promjena omogućuje svim stranama da se prilagode novim okolnostima. No, kako je primijetio dopisnik CNN-a Matthew Chance, Trumpov ultimatum Moskvi da u roku od 50 dana pristane na pregovore ostavlja sedam tjedana u kojima bi ciničari u Kremlju mogli pokušati osvojiti što više teritorija – uz još više vatre i smrti.

Trump si je time ipak kupio nešto vremena da odluči kojim će putem krenuti. NATO članice sada imaju priliku povećati vlastiti značaj u njegovim očima, pogotovo nakon uspješnog samita saveza.

Zelenski može pokušati izgraditi bolji osobni odnos s Trumpom kako bi utjecao na buduće mirovne dogovore — no iskustvo iz veljače opomena je da ne ide predaleko.

I dok Putin i dalje pokazuje spremnost da vodi rat bez vremenskog ograničenja, postoji minimalna šansa da će sljedećih nekoliko tjedana uvjeriti Kremlj da razmotri američku izlaznu strategiju — koja bi mu možda omogućila da zadrži osvojeni teritorij i kod kuće to predstavi kao pobjedu za ruski ponos i sigurnost.

Trump se u utorak doimao optimističnim dok je branio zadani vremenski okvir: "Ljudi znaju promijeniti mišljenje vrlo brzo – možda to neće biti 50 dana, možda i puno prije", rekao je.

Hoće li novi Trumpov stav potrajati?

Bilo bi pogrešno pretpostaviti da je Trump zauvijek raskrstio s Putinom.

Njegova ljutnja čini se više proizlazi iz razočaranja što Putin nije isporučio mirovni dogovor koji bi mu donio Nobelovu nagradu, nego iz stvarne zabrinutosti za sudbinu Ukrajine.

Uostalom, nakon što je prošli tjedan nazvao Putinovu priču "sranjem", već u ponedjeljak je za BBC rekao: "S njim još nisam završio."

Trump je pragmatičan, razmišlja kratkoročno i stalno traži male pobjede koje može isticati. Zato ne bi bilo iznenađenje da najavi summit s Putinom idućeg mjeseca ili da se naljuti zbog neke Zelenskijeve izjave.

"Brine me što Donald Trump lako promijeni mišljenje", rekla je bivša zamjenica glasnogovornika Pentagona Sabrina Singh za CNN.

"Bojim se da je pitanje trenutka kada će opet razgovarati s Putinom, koji će mu ponuditi nekakav petodnevni prekid vatre, a onda ga optužiti da ga je Ukrajina prekršila i nastaviti s ratom", rekla je Singh.

Hoće li se SAD usuditi ciljati Indiju i Kinu?

Ipak, Trumpova promjena smjera ima težinu, ističe CNN.

Obećanjem da će Ukrajini hitno poslati "najnaprednije oružje", napravio je veliki korak. Sustavi protuzračne obrane Patriot mogli bi spasiti brojne živote, ali time se Trump izlaže i političkom riziku – jer napušta skeptični stav prema Ukrajini koji dijeli mnogi MAGA glasači.

Trump je pokazao i veću otvorenost prema sankcijama. Trgovina između SAD-a i Rusije ionako je minimalna, pa bilateralne mjere neće imati velik učinak. No ako doista uvede sekundarne sankcije državama koje kupuju ruske energente, mogao bi zadaviti rusku ekonomiju i ratnu mašinu.

Pitanje je, međutim, hoće li se doista usuditi ciljati Indiju i Kinu — dvije zemlje koje najviše kupuju rusku robu. Time bi riskirao odnose s globalnim velesilama i unio kaos u svjetsku ekonomiju. Njegova dosadašnja nepredvidiva politika carina sugerira da možda ipak neće.

Također je nejasno hoće li Kijev dobiti dodatno oružje koje bi omogućilo napredovanje na bojištu. Najoptimističniji ukrajinski saveznici bili su oduševljeni kada je Financial Times objavio da je Trump u telefonskom razgovoru pitao Zelenskog može li gađati Moskvu i Sankt-Peterburg. No Trump je kasnije ublažio dojam.

"Ne, ne bi trebao gađati Moskvu", rekao je novinarima. "Nisam ni na čijoj strani. Znate na čijoj sam strani? Na strani čovječanstva."

Iako to nikad ne bi priznao, Trump je u poziciji vrlo sličnoj onoj u kojoj je bio njegov prethodnik Joe Biden: razmišlja koliko može pritiskati Putina, a da ne prijeđe crvenu liniju i dodatno eskalira rat.

NATO uživa u rijetkoj Trumpovoj pohvali

Trumpovo novo poštovanje, pa i priznanje važnosti NATO-a, dolazi nakon stvarnog straha da bi SAD mogao napustiti savez.

Zaokret se pripisuje tihoj diplomaciji britanskog premijera Keira Starmera i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji su posljednjih mjeseci radili i na Trumpu i na Zelenskom.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte organizirao je samit u Nizozemskoj koji je donio političku pobjedu Trumpu. Dogovor da države članice do 2035. izdvajaju 5 posto BDP-a na obranu omogućio je Trumpu da se pohvali kako je natjerao Europu da preuzme više odgovornosti.

U ponedjeljak, uz Ruttea u Ovalnom uredu, Trump je rekao: "U konačnici, jaka Europa je jako dobra stvar – jako dobra stvar."

NATO je sada i praktičan kanal za slanje oružja Ukrajini, što Trumpu daje simboličnu distancu. Europske članice šalju baterije Patriota, a američki NATO saveznici kupuju zamjene od SAD-a.

"Donalde, ovo je stvarno veliko", rekao je Rutte. "Nazvao si me u četvrtak i rekao da si donio odluku – da želiš da Ukrajina dobije ono što joj treba da se obrani, ali da to plate Europljani. I to je potpuno logično."

Taj model Trumpu omogućuje da pomogne Ukrajini, a da izbjegne direktne kritike MAGA baze i pritom proda oružje – što može predstaviti kao poslovni uspjeh.

No nije jasno hoće li istim putem do Ukrajine stići i ofenzivno oružje. I vjerojatno neće biti riječ o golemim paketima pomoći kakve je Kongres odobrio u Bidenovom mandatu.

Promjene u Kongresu

Atmosfera u Kongresu se također mijenja. Inicijativa za strože sankcioniranje Rusije već ima dvostranačku potporu u Senatu, a Trump je pokazao da može osigurati većinu u Zastupničkom domu.

Senator Lindsey Graham i demokrat Richard Blumenthal rekli su da bi njihov zakon bio "pravi izvršni malj" protiv Rusije. No prijedlog bi mogao izazvati razdor unutar Republikanske stranke, pogotovo jer je Trump već naljutio neke saveznike zbog slučaja Jeffrey Epstein.

Senator Josh Hawley iz Missourija, protivnik pomoći Ukrajini, rekao je da zakon nije hitan jer je Trump već zaprijetio sankcijama.

Senator Rand Paul iz Kentuckyja nazvao je zakon "jednim od najopasnijih koji je ikad došao pred Senat", predviđajući potpuni prekid trgovine s Kinom, Indijom i Turskom ako budu pogođene sankcijama.

Zato ni američka domaća politika oko Ukrajine još nije sasvim definirana. A ni globalna.

Trump je zaoštrio stav prema Putinu, ali to nije konačno ni zajamčeno. Opseg buduće američke pomoći Ukrajini ostaje nepoznat, iako je Kijev sada u boljoj poziciji nego ikad otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost. Europske članice NATO-a mogu nakratko odahnuti, ali prijetnje trgovinskim ratovima izazvale su dubok transatlantski razdor.

Sve to znači da ključna Putinova računica – da može izdržati duže od Zapada – zasad ostaje nepromijenjena.