UKRAJINA će danas dobiti prvu novu premijerku otkako je počeo rat, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava obuzdati neuređenu potrošnju na obranu i istovremeno pridobiti američkog predsjednika Donalda Trumpa i domaću javnost umornu od rata.

Nova čelnica vlade bit će 39-godišnja Julija Sviridenko, jedina kandidatkinja za tu funkciju. Očekuje se da će voditi preustrojenu vladu kojoj će ključna zadaća biti razvoj domaće vojne industrije i oživljavanje gospodarstva koje opstaje zahvaljujući zapadnim zajmovima.

Premijerka kojom Zelenski želi pridobiti Trumpa

Zelenskijev izbor mlade ekonomistice dobro poznate u Washingtonu pokazuje koliko mu je važno popraviti odnose s administracijom predsjednika Trumpa nakon neuspješnog posjeta Bijeloj kući u veljači.

Odlazeći premijer Denis Šmihal trebao bi, prema najavama, preuzeti dužnost ministra obrane – potez koji pokazuje koliko je Kijevu sada važno jačanje kapaciteta obrambene industrije kao ključne obrane od Rusije.

No, budući da se Zelenski i dalje oslanja na mali krug bliskih suradnika za najopsežniju rekonstrukciju vlade od početka rata, dio Ukrajinaca mogao bi biti razočaran izostankom šire promjene kadrova.

Bliska Washingtonu i pregovaračica za američki pristup rudnim bogatstvima

Za razliku od Šmihala, Sviridenko ima znatno prepoznatljiviji javni profil i već je imala važnu ulogu u jačanju veza sa Sjedinjenim Državama. Bila je i jedna od glavnih pregovaračica pri sklapanju sporazuma kojim Washington dobiva povlašteni pristup velikim dijelovima ukrajinskog rudnog bogatstva.

"Njezina nominacija Washingtonu šalje poruku da Kijev stavlja odnos sa SAD-om na vrh prioriteta", rekao je politički analitičar Mikola Davidjuk za Reuters.

"Za nas to partnerstvo nije samo financijsko, nego se temelji na vrijednostima, zajedničkim projektima i općenito zajedničkom napretku", dodao je, komentirajući logiku iza Zelenskijeva izbora.

Ministarstvo obrane pod kontrolu iskusnog ekonomista

Šmihal (49) bio je najdugovječniji ukrajinski premijer. Premda prelazak na mjesto ministra obrane formalno izgleda kao degradacija, time Zelenski dobiva iskusnog tehnokratskog ekonomista na čelu resora koji upravlja najvećim dijelom državnih financija.

Za obranu je u proračunu za 2025. predviđeno 2.23 bilijuna hrivnji (53.2 milijarde dolara), što čini otprilike 26% BDP-a. Ministarstvo je dosad bilo na meti javnih kritika zbog loše organizacije i problema s nabavom dok se Ukrajina bori protiv brojnije i bolje opremljene ruske vojske.

"Ovo je ministarstvo koje praktički od početka rata pati od manjka sustavnog upravljanja", rekao je Hlib Višlinski, ravnatelj Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva. Nazvao je Šmihalovu nominaciju "iznimno dobrim potezom".

S ekonomske strane, Ukrajinu čeka težak zadatak pronalaska sredstava za pokrivanje sve većeg proračunskog deficita, osobito u svjetlu očekivanog pada strane pomoći, dok izdaci za obranu nastavljaju rasti.

Dužnosnici procjenjuju da će Ukrajini u 2026. trebati oko 40 milijardi dolara međunarodnog financiranja, uz mogući manjak od oko 19 milijardi.

Zabrinutost zbog stagnacije i zatvorenog kruga kadrova

Kako rat traje, održavanje stabilnosti sve je teže, a situaciju dodatno otežava manjak sposobnih ljudi u vlasti, upozorava oporbeni zastupnik Andrij Osadčuk.

"Zelenskom i njegovoj koaliciji sve je teže privući nove, sposobne ljude na ministarske funkcije", rekao je Osadčuk iz stranke Holos. Upozorava da bi to moglo dovesti do "stagnacije" u izvršnoj vlasti.

Ovaj mjesec Šmihalova vlada našla se na udaru kritika poslovne zajednice i civilnog društva zbog odbacivanja kandidature za šefa ekonomske sigurnosti koju je jednoglasno podržalo međunarodno nadgledano povjerenstvo.

Drugi oporbeni političari zamjeraju Zelenskom što se sve više oslanja na uzak krug lojalista.

"Zelenskijeva kratka klupa već se pretvorila u tabure na kojem ima mjesta za pet-šest ljudi", napisala je zastupnica Irina Heraščenko iz stranke bivšeg predsjednika Petra Porošenka.

"Jedina inovacija (u imenovanju Sviridenko) je to što je sada dodana žena menadžerica."

Nema izbora pod ratnim stanjem

Izbori su u Ukrajini zabranjeni dok je na snazi ratno stanje, što većina građana smatra opravdanim s obzirom na raseljavanje milijuna ljudi i stalne ruske napade.

No to također znači da se novi politički lideri teško mogu probiti.

I dok Zelenski i dalje uživa široku potporu javnosti, vlada i mnogi sadašnji i bivši visoki dužnosnici suočeni su s optužbama za korupciju i nesposobnost. Prošlog mjeseca jedan potpredsjednik vlade optužen je za primanje mita od 345.000 dolara.

"Ukrajinska vlada i parlament uživaju vrlo nizak stupanj povjerenja građana", rekao je Anton Grušecki, ravnatelj Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.

Ipak, dodaje da većina Ukrajinaca, premda želi političko osvježenje, odbacuje ideju ratnih izbora i smatra da je obrana od Rusije važniji prioritet.