BOSNA i Hercegovina ostat će bez više od 100 milijuna eura pomoći iz europskih fondova jer su njezine vlasti još jednom propustile rokove za izradu plana reformi što je Bruxelles postavio kao uvjet za uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.

Ta informacija proslijeđena je lokalnim medijima u BiH iz izvora Europske komisije uz pojašnjenje kako su o tome 17. srpnja pismom izvijestili predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto. Ona se nije očitovala, no jest ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

U izjavi iz Washingtona, gdje je bio u radnom posjetu, kazao je kako time nije pretjerano iznenađen jer su slična upozorenja stizala i ranije, uključujući ono da bi BiH mogla biti u potpunosti eliminirana iz projekata vezanih za Plan rasta.

Konaković: Ranjeni smo

Za sada će joj ipak biti uskraćeno 108,5 milijuna eura koje je trebala dobiti kao prvi poticaj provedbi reformi koje bi ojačale gospodarstvo, što je deset posto od ukupnog iznosa od oko milijarde eura na koje ta zemlja može računati.

Ukupni fond osmišljen kao potpora Planu rasta za šest država zapadnog Balkana vrijedan je šest milijardi eura. Cilj tog projekta je brža integracija država te regije s europskim tržištem kroz jačanje međudržavne gospodarske suradnje.

"Ranjeni smo, nismo izbačeni skroz, ali će ovo utjecati na našu ekonomiju. Možda je to i zadnja opomena da završimo svoj dio posla", izjavio je Konaković komentirajući loše vijesti iz Bruxellesa.

Suspenzija prve tranše pomoći izravni je rezultat činjenice da BiH još nije uspjela donijeti plan reformi na koji su trebale dati suglasnost sve razine vlasti, što je u toj državi s iznimno kompliciranim ustrojem uglavnom nemoguća misija.

30. rujna bi moglo uslijediti dodatno smanjenje sredstava

Prvobitni plan reformi prošle su godine blokirale četiri županije unutar Federacije BiH u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA) koja je u entitetu i na državnoj razini u oporbi. Učinili su to uvjetujući svoju suglasnost zahtjevom da vlasti Republike Srpske ispune obveze koje Banja Luka odbija, primjerice da popune sastav Ustavnog suda BiH dvojicom sudaca srpske nacionalnosti.

Nakon toga uslijedio je novi pokušaj kada su iz Vijeća ministara inicirali prerađeni dokument koji je u formi nacrta dostavljen u Bruxelles početkom srpnja, ali postupak njegova usvajanja do sada nije završen iako su u BiH sami sebi dali rok od 45 dana da će to učiniti.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos je u pismu koje je poslala na adresu Borjane Krišto još jednom pozvala vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju plana reformi kako bi ga Europska komisija mogla procijeniti i eventualno odobriti. Ne dogodi li se to 30. rujna, uslijedit će dodatno smanjenje sredstava za još deset posto.