LAGANA kiša i umiruće svjetlo hladne ljetne večeri prate pripreme ukrajinskih operatera dronova. Muškarci šute dok vojni kamionet, pun dronova i druge opreme, skreće sa seoskog puta na glavnu cestu prema Pokrovsku.

Svako putovanje u i iz ovog grada-tvrđave u Donjeckoj oblasti je kockanje sa životom. Postoje načini za smanjenje rizika od udara odozgo, ali nijedan više ne jamči apsolutnu sigurnost. Vožnja u sumrak ili zoru nekada je bila dobra oklada, ali više nije: ruski dronovi sada paze u zraku 24 sata dnevno.

Grad je uništen

Jedino univerzalno rješenje protiv dronova je brzina, ali to je teško održati kada je cesta prepuna izgorjelih vozila. Najopasniji dio je željeznička pruga, koja usporava napredak automobila bez pružanja ikakvog zaklona od pogleda.

Pred očima se otvara krajolik uništenja. Čitave višekatnice pocrnjele su od požara, što svjedoči brutalnosti višemjesečne borbe za Pokrovsk. Nakon što su se ruske snage prvi put približile periferiji Pokrovska u jesen, ovaj rudarski grad postao je meta žestokih ruskih napada.

Direktni napadi na grad pokazali su se krvavima i bezuspješnima, dok su pokušaji zaobilaženja Pokrovska s istoka i zapada također zaustavljeni tijekom zime. Tijekom proljeća, ruske snage su napredovale na istočnom krilu grada i od sredine srpnja prijete da će presjeći logističke rute od grada Dobropilje na sjeveru.

Dok američki predsjednik Donald Trump otvoreno izražava frustraciju zbog ruske nespremnosti na mir, Moskva želi maksimalno iskoristiti ovo ljeto. Na ratištu u Donjeckoj oblasti, Pokrovsk je prva velika nagrada.

"Slobodni lov"

U onome što bi mogao biti jedan od posljednjih posjeta novinara gradu, Kyiv Independent proveo je 24 sata u Pokrovsku. Pratili su rad bataljuna za dronove iz 68. ukrajinske Jaegerske brigade.

Prvi član tročlanog tima je 26-godišnji Tadei. Prije rata, Tadei i njegov brat zajedno su svirali glazbu na ulicama zapadnoukrajinskog grada Lavova. Sada obojica služe u bataljunu za dronove 68. brigade. Prvi letovi počinju neposredno prije zore, u vrijeme kada je ruska logistika često najaktivnija.

Umotavajući se u deku dok sjeda ispred ekrana, 24-godišnji pilot dronova Vladislav stavlja naočale putem kojih gleda ono što kamera na dronu snima. Brzo uzdiže dron iznad izobličenog krajolika grada.

Preferirani način rada tima poznat je kao "slobodni lov": pronalaženje i napadanje ciljeva bez prethodnog primanja informacija od zračnih izviđačkih timova. "Slobodni lov" omogućuje timu da leti puno dalje iza neprijateljskih linija, iznenađujući rusku logistiku i smanjujući vrijeme između uočavanja i uništavanja cilja s nekoliko minuta na nekoliko sekundi.

Ovaj put, Vladislavov lov vodi njegov dron u okupirani grad Selidove, 15 kilometara jugoistočno od Pokrovska. Selidove je sada važno logističko čvorište za ruske snage. Ovo je idealan teritorij za "slobodni lov": dovoljno daleko od prve crte da se ruska vozila osjećaju sigurnije vozeći, ali ne dovoljno daleko da bude zaista izvan dohvata kompetentnog ukrajinskog tima.

Meta je uočena: vojni kombi UAZ iz sovjetskog doba. Čuvši dron kako se približava, vozač naglo koči i tri ruska vojnika iskaču, dajući Vladislavu priliku za lagani pogodak.

68. brigada premještena u prvoj polovici 2024.

Jedan nedostatak "slobodnog lova" je taj što bez pratnje izviđačkog drona nema načina da se odmah potvrdi pogodak. "Nema emocija. Ako udarite u nešto u pokretu ili pogodite sočnu metu poput Grada (višecijevnog bacača raketa), onda možda nešto osjetite - ali ne s ovim svakodnevnim stvarima", govori Vladislav.

Malo je brigada držalo liniju u području Pokrovska toliko dugo kao 68. brigada, koja je premještena ovdje iz Luganske oblasti u prvoj polovici 2024.

Brigada je najveću ulogu odigrala prošle jeseni, kada su ruske snage pokušale pregaziti Selidove u frontalnom napadu. Od tada je sve veća zasićenost neba dronovima natjerala obje strane da se prilagode, odnosno da čine sve što je u njihovoj moći da ostanu izvan vidokruga i dohvata.

"Od Selidova, shvatili su da ako pokušaju oklopni napad u našem sektoru, sve što imaju će izgorjeti. Prestali su pokušavati, sada dolaze samo pješice", naglasio je Vladislav.

Ruske snage sve bolje ciljaju slabe točke

Selidove je na kraju pao u listopadu, bez veće borbe, nakon što su ruske snage presjekle posljednje ceste kojima su ukrajinske snage dolazile do grada. Sada se slična sudbina nazire i za Pokrovsk.

Vojnici iz nekoliko brigada koje se bore u tom području primijetili su da su ruske snage postale bolje u ciljanju slabih točaka u obrambenoj liniji, onih koje drže manje borbeno učinkovite, manje koordinirane brigade bez puno pješaštva ili jake vlastite jedinice dronova.

Nakon što takve slabije brigade budu potisnute, bokovi brigada poput 68. često su ugroženi, čak i ako je obrana u njihovom vlastitom sektoru bila čvrsta. "Nisam mislio da mogu stići tako daleko. Situacija je u početku bila stabilna kada smo stigli, ali brigade na oba naša boka su u jednom trenutku popustile i morali smo se stalno povlačiti", priznao je Vladislav.

Suživot s civilima

Dok Ukrajinci dronovima traže Ruse, ispred zgrade prilaze lokalni civili. Dok Pokrovsk nije bio na prvoj crti, napredovao je zahvaljujući svom statusu središta za ukrajinske vojnike, koji su koegzistirali u stalnoj interakciji s lokalnim stanovništvom.

Sada, u onome što bi mogao biti posljednji čin Pokrovska kao grada pod slobodnom Ukrajinom, vojnici i civili vraćaju se svojim ulogama, rijetko se susrećući. Civili točno znaju gdje se ukrajinski vojnici nalaze, ali sami vojnici ne mogu ništa oko toga učiniti. Žive s rizikom da civili mogu odati njihovu lokaciju ruskim snagama.

Civili koji ostaju u gradovima Donbasa poput Pokrovska do samog kraja često su stigmatizirani u ukrajinskom društvu i mnogi ih optužuju da su "žduni", što se najbolje prevodi kao oni koji čekaju dolazak Rusa.

Kako dan odmiče, tako odmiče i rad tima dronova. Zabilježeno je nekoliko pogodaka u automobile, ali većina ciljeva je puno manje glamurozna, radi se o rovovima i antenama ruskih timova za dronove.

Proljetos poslane elitne ruske jedinice za dronove

Tijekom proljeća, ulozi u okršajima mačke i miša između jedinica dronova porasli su kada su dvije najelitnije ruske jedinice za dronove, Rubikon i Sudnji dan, raspoređene u ovaj dio Donjecke oblasti. "Mogli smo osjetiti da je gangsterska jedinica stigla u naše područje djelovanja. U jednom danu su nam zapalili osam automobila", prisjetio se Vladislav.

Rusija i dalje održava veliku prednost u korištenju dronova s optičkim vlaknima. "Razlika je očita, imaju državnu potporu, imaju tvornicu za optička vlakna. Mi smo, s druge strane, još uvijek u fazi testiranja, kupujemo stvari od različitih proizvođača i koristimo ono što nam dođe pod ruku", žali se Vladislav.

"Grad se drži, ali vidimo što se događa"

Fokusira se na neprijateljsku Starlink antenu. Ako pogodak znači privremeno onesposobljavanje ruskog tima za dronove, isplati se. Pogodak na Starlinku potvrđuje obližnji izviđački dron. Stiže još jedna dobra vijest za Ukrajince: Tri ruska vojnika, vidno dezorijentirana, izlaze iz obližnjeg skloništa. Drugi timovi mogu nastaviti s napadima i pokušajima eliminacije tih vojnika.

Dva tjedna nakon posjeta Kyiv Independenta, Vladislav, Tadei i Zub bili su meta ruskog drona. Jedva su izbjegli izravan pogodak, njihov automobil i oprema su oštećeni, ali tim je prošao bez ozljeda.

"Grad se drži, ali možete vidjeti što se događa na krilima. Neprijatelj se približava sa strane i želi presjeći glavnu cestu. Ako se približe, morat ćemo se povući. Nažalost, samo je pitanje vremena, a kad se to dogodi, mogu zauzeti grad bez puno borbe", pesimističan je Vladislav.